Žigmanov o Biščeviću: ‘Budući da je riječ o Srbiji, za očekivati je bilo da se primijeni institut autorizacije intervjua’

Foto: fah

“Budući da je riječ o Srbiji i osjetljivoj tematici u razgovoru za jedan specijalizirani časopis za diplomate, bilo je za očekivati da se primijeni institut autorizacije. Obraćanje jednog veleposlanika, čini se, tako što u gore spomenutom kontekstu nužno pretpostavlja. Ako to već i nije učinjeno, čudno je da se to „otkrilo“ deset dana nakon objave intervjua od strane medija u Hrvatskoj. Što to znači? Kako funkcionira sustav monitoringa i evaluacije visokih djelatnika MVEP-a?”, rekao je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov u intervjuu za Narod.hr o intervjuu Hidajeta Biščevića, veleposlanika Republike Hrvatske u Srbiji.

> Skandalozan intervju veleposlanika Bišćevića: Domovinski rat nazvao ‘građanskim’

 

> Tko je veleposlanik Hidajet Biščević, o čijoj je izjavi o Domovinskom ratu Narod.hr prvi pisao?

Veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji našao se u fokusu javnosti nakon što je dao intervju međunarodnom časopisu Diplomacy and Commerce povodom obljetnice pada Vukovara, te se u opsežnom razgovoru uz ostalo navodi Domovinski rat kao “građanski rat”. Diplomacy and Commerce objavio je ispravak u kojem veleposlanik tvrdi da je njegova rečenica pogrešno prevedena. To je bila tema našeg razgovora.

Narod.hr: Kako komentirate intervju veleposlanika Republike Hrvatske u Republici Srbiji Hidajeta Biščevića za srbijansko izdanje međunarodnog časopisa za diplomaciju „Diplomacy and Commerce“ u kojem je Domovinski rat nazvao „građanskim ratom“?

Tomislav Žigmanov: Dalo se vidjeti da je taj dio sadržaja intervjua hrvatskog veleposlanika Hidajeta Biščevića – imenovanje Domovinskog rata „građanskim“ – izazvao dosta veliku pozornost javnosti u Hrvatskoj te promptno razrješenje na način kako je to bila riječ o „grešci u prijevodu“, nakon čega je uslijedila „ispravka netočnog navoda“ i strasti su se smirile. Cjelina intervjua, pak, govori o jednom više ležernom razgovoru u kojem se govorilo i gdje se sve jede i što se pije, kako susreće dobre i „otvorene“ ljude po kavanama koje posjećuje i kako su lijepi krajolici u Beogradu, što je pratilo i blago oduševljenje, kakve su emocije bile izazvane nakon potresa u Banovini, s posebnim akcentom na impresivnost činjenica da su srbijanski policajci bili „pocrvenjeni“ zbog bacanja u kontejner hrvatske zastave.

Dijelovi koji se odnose na opise geopolitičkih prilika u regiji i njegovo tumačenje skorije povijesti hrvatsko-srpskih odnosa od ranije su poznati i vjerojatno se poklapaju sa službenim stavovima Zagreba. Također su nam poznate i metafore o rastavi braka i nepotrebnoj svađi supružnika te ukazi na potrebu za rješavanjem otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije. Naravno, može se razumjeti oprez i stanoviti „mekši“ stavovi glede političkih prilika u Srbiji te što se sve čini i na planu politika Europske unije i Hrvatske spram Srbije, kao i onoga što se odvija mimo politike, a ima pozitivnu konotaciju, kao što je gospodarska suradnja.

Narod.hr: Veleposlanik Biščević nakon objave Narod.hr-a poslao je časopisu ispravak u kojem tvrdi da su njegove riječi krivo prevedene. Što mislite o tome?

Tomislav Žigmanov: Jasno je da ne mogu točnije suditi o tome što je i kako je imenovan Domovinski rat u izvorniku na hrvatskome, jer nisam svjedočio nastanku istoga! S druge strane, budući da je riječ o Srbiji i osjetljivoj tematici u razgovoru za jedan specijalizirani časopis za diplomate, bilo je za očekivati da se primijeni institut autorizacije. Obraćanje jednog veleposlanika, čini se, tako što u gore spomenutom kontekstu nužno pretpostavlja. Ako to već i nije učinjeno, čudno je da se to „otkrilo“ deset dana nakon objave intervjua od strane medija u Hrvatskoj. Što to znači? Kako funkcionira sustav monitoringa i evaluacije visokih djelatnika MVEP-a?

‘Voljeli bismo pročitati više detalja oko spomenutog „reciprociteta“ u ostvarivanju prava Hrvata u Srbiji’

Narod.hr:  Po pitanju sadržaja intervjua, mislite li da je veleposlanik Biščević trebao još nešto spomenuti?

Tomislav Žigmanov: Ono što bi Hrvati u Vojvodini, to jest Republici Srbiji, voljeli pročitati, a što je bilo primijećeno od strane određenih Hrvata na društvenim mrežama, jest da su sadržaji koji se odnose na ovdašnje Hrvate bili bogatiji. Recimo, prešućeno je da su ključne institucije Hrvata u Srbiji – politička stranka Demokratski saveza Hrvata u Vojvodini i manjinsko samoupravno tijelo Hrvatsko nacionalno vijeće – u svojoj organizaciji skupili više od 100.000 eura za postradale na Banovini, u akciji u kojoj je sudjelovalo više od tisuću osoba i pravnih subjekata. Tim prije, jer je to bila prva takva akcija novog vodstva zajednica, a prikupljena sredstva deset puta veća od sredstava koji su prikupili srbijanski „umjetnici“. Podrška Vlade Republike Srbije nastradalom području može se tumačiti kao i pomoć srpskoj zajednici, budući da na Banovini živi značajan broj Srba.

Također, voljeli bismo pročitati više detalja oko spomenutog „reciprociteta“ u ostvarivanju prava Hrvata u Srbiji, jer smo u tom području u odnosu na srpsku manjinu u Hrvatskoj u velikom zaostatku, o čemu se u Srbiji gotovo uopće ne govori. Napose to vrijedi kada je riječ o isključenosti iz procesa donošenja odluka ili pak u odsustvu politika suočavanja s prošlošću i memoriranja stradanja Hrvata u Vojvodini tijekom 1990-ih. O veličanju ratnih zločina i njihovom nesmetanom djelovanju da ne govorim! Dalo bi se naći još toga što bismo voljeli pročitati… Na koncu, slobodan sam istaknuti da mi koji smo politički predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji dopuštamo sebi, a na temelju brojnih razloga, drugačije tumačiti probleme s kojima se suočavamo.

Recimo, ključno – mi u nijekanju postojanja hrvatskog jezika ili u uvođenju tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu na teritoriju Grada Subotice ili u monstruoznim optužbama da u obrazovanju na hrvatskom veličamo Nezavisnu državu Hrvatsku ili u otvaranju kancelarije fondacije osuđenog ratnog zločinca Dragana Vasiljkovića u Subotici ne vidimo „minice“ ili „iskrice“ u narušavanju hrvatsko-srpskih odnosa već dio politika koje se planski i kontinuirano provode na štetu ovdašnjih Hrvata. Imenujući na taj način, bojim se da ih se, s pogubnim posljedicama, minimalizira umjesto da se učine koraci kako bi se Hrvati u Srbiji od takvih nasrtaja zaštitili.

Narod.hr: Na postupke veleposlanika Biščevića Vi ste i ranije upozoravali. Je li se išta promijenilo od tada?

Tomislav Žigmanov: Voljeli bismo da je svestranije zaživjela komunikacija, da se češće susrećemo s narodom na terenu, da smo upoznati s aktivnostima između dviju država u područjima koji se nas neposredno tiču, da njegovi suradnici u Subotici kojima je pretpostavljen prestanu sa štetnim aktivnostima, od plasiranja objeda spram vodećih ljudi, preko slanja netočnih vijesti u Zagreb i pružanja podrške onim strukturama u hrvatskoj zajednici čiji su pojedini članovi 1990-ih bili dio snaga koje su razorile Vukovar (sic!), do djelovanja koje unosi nemir i razdor u strukture zajednice – djelovanje koje rastače zdravu supstancu zajednice. Osobno, volio bih da sam zbog upozoravanja na probleme u suradnji s diplomatima imao manje nelagoda i štete i u privatnom životu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.