Više od godinu dana traje građanski rat u Sudanu – jednoj od najvećih zemalja u Africi. Usred kaosa i složenog niza suprotstavljenih političkih interesa, djeca i siromašni su najviše pogođeni. Iako je većinom muslimanska zemlja, u Sudanu je živjelo i oko 5 % katolika koji su igrali važnu ulogu u školstvu i dobrotvornom radu. No, zbog rata mnogi su mora,i pobjeći, a mnoge bolnice i škole su zatvorene.
Građanski rat koji traje više od godinu dana glavni grad Khartoum pretvorio je u ratnu zonu. Najviše su pogođeni djeca i siromašni. Samo prošlog tjedna ubijeno je 35 djece u jednom od najsmrtonosnijih napada u ratu dosad, potvrdio je UN. Sve u svemu, najmanje 15.550 ljudi je ubijeno u borbama, a oko 10 milijuna ljudi je raseljeno, piše CNA.
Zatvorene mnoge škole i bolnice
Iako pretežno muslimanska zemlja, katolici su prije posljednjeg rata činili otprilike 5% stanovništva Sudana i igrali su važnu ulogu u školama i obrazovanju. Ali sada su mnogi misionari i redovničke zajednice morali pobjeći iz zemlje, a župe, bolnice i škole su prestale s radom. Ipak, u susjednom Južnom Sudanu, Crkva održava veliku prisutnost i ostaje vrlo aktivna u naporima pružanja pomoći.
>Papa Franjo: Nevina djeca ubijena u utrobi majki i u ratovima su mali Isusi današnjice
Papinska dobrotvorna organizacija Pomoć Crkvi u nevolji, koja podupire progonjene kršćane diljem svijeta, i dalje je aktivna u Sudanu. Kinga Schierstaedt, voditeljica ACN-ovih projekata u Sudanu, rekla je za CNA prošli tjedan da znaju za 10 katoličkih svećenika koji su ostali u području Khartouma, te pet sestara salezijanki. Schierstaedt je rekla da su katolici u zemlji morali biti domišljati i prilagodljivi usred situacije koja se stalno mijenja.
“Na primjer, misionari Comboni, koji su vodili sveučilište u Khartoumu, prebacili su svu nastavu na internet i tako mogli nastaviti podučavati svoje studente. U travnju ove godine, prva skupina studenata, od kojih su svi pobjegli iz Khartouma i trenutno žive u zemlji ili u susjednim zemljama, uspjela je završiti svoje ispite,” rekla je Schierstaedt.
>Sveta Bakhita – zaštitnica progonjenih kršćana Sudana
Schierstaedt je kazala da je ACN dokumentirao nekoliko pljački crkava, samostana i prezbiterija usred ratnih razaranja-
“Na početku rata mnogi projektni partneri rekli su nam da se to uglavnom dogodilo jer su napadači pretpostavili da se u crkvama i župnicima nalazi zlato. Stoga su uglavnom težili materijalnim dobrima. Drugo, često su napadane i crkve jer su napadači znali da tamo borave izbjeglice”, objasnila je.
“Međutim, sada sve više čujemo da su ta djela uništavanja također sve više usmjerena protiv kršćanske vjere. Mnogi od preostalih svećenika, primjerice, više ne koriste vlastita vozila iz straha”, nastavila je.
Što je dovelo Sudan do ove točke?
Trenutačni građanski rat u Sudanu započeo je u travnju 2023., sa zaraćenim frakcijama Sudanskim oružanim snagama (SAF) i Snagama za brzu potporu (RSF) predvođenim dvojicom suparničkih generala. Ali prije ove točke, zemlju su desetljećima mučili nemiri s brojnim sukobima.
Zbog svoje veličine i zemljopisnog položaja, Sudan je dugo služio kao raskrižje između arapskog i afričkog svijeta. Povijesno gledano, zemlja je izuzetno raznolika. Muslimani i ljudi animističkih vjera uglavnom žive na sjeveru, dok kršćanstvo prevladava na jugu. Vjerske i kulturne razlike, kao i borbe za ogromne prirodne resurse zemlje, uključujući naftu i zlato, dugo su poticale sukobe.
>Pobuna u Sudanu ima sličnosti s Venezuelom – što se događa u državi opterećenoj krvavim sukobima?
Sukobi su počeli čak i prije nego što je Sudan stekao neovisnost od Britanaca 1956. Prvi građanski rat u zemlji od 1955. do 1972. završio je stvaranjem autonomne regije Južni Sudan (koja će se kasnije odcijepiti i postati Južni Sudan).
Sljedeći veliki sukob u Sudanu, 22-godišnji drugi građanski rat koji je započeo 1983. Bio je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba nakon Drugog svjetskog rata, s više od 2 milijuna ubijenih ljudi. Slučajevi gladi zabilježeni u regiji Darfur posebno su šokirali svijet.
Vrijeme Omara al Bashira
Usred tog sukoba, Omar al Bashir, tvrdokorni islamist, svrgnuo je demokratski izabranu vladu 1989. Nametnuo je zemlji oštro tumačenje šerijatskog zakona i progonio vjerske manjine, uključujući kršćane. Godine 2003. razbio je pobunjenike u regiji Darfur te ubio negdje 300.000 ljudi. Počinjeni su i drugi brojni zločini, uključujući seksualno nasilje.
U strahu se da će biti svrgnut državnim udarom jer je sam preuzeo vlast, al Bashir se pokušao zaštititi od državnog udara stvaranjem dvije vojske, paravojne RSF i “službene” SAF, za koje se nadao da nikada neće surađivati jedna s drugom kako bi ga svrgnuli s vlasti. Konačno, 2005. godine potpisan je mirovni sporazum sa SPLA-om, značajnom pobunjeničkom skupinom u Južnom Sudanu. Najvažniji dio ovog sporazuma, objasnila je Schierstaedt za CNA, bio je referendum o neovisnosti juga, koji je prošao velikom većinom i doveo do odvajanja dviju država 2011. Južni Sudan, unatoč tome što je preuzeo 75 % sudanskog naftnog bogatstva, ostaje jedan najsiromašnijih zemalja svijeta, koja je patila pod vlastitim građanskim ratom od 2013.
Godine 2019., usred narodnih pobuna protiv al Bashira, predsjednik je, kao što se i bojao, svrgnut vojnim udarom nakon 30 godina na dužnosti. RSF i SAF surađivali su kako bi izvršili puč. Al Bashira je naslijedilo vojno vijeće, a u listopadu 2021. potpisana je nova povelja s ciljem stvaranja ustava, koji Sudanu nedostaje od 2005. godine.
Međutim, dogodio se još jedan državni udar i proglašeno je izvanredno stanje u cijeloj zemlji. Iako je premijer svrgnut u puču brzo, nakratko je vraćen na dužnost. Zatim su 15. travnja 2023. izbile borbe između SAF-a i RSF-a za kontrolu nad zemljom. U nedostatku bilo kakve vrste funkcionalne civilne vlade, sudanski general Abdel Fattah al Burhan iz SAF-a de facto vlada zemljom od tada.
RSF je zauzeo gotovo svaki grad u regiji Darfur i optužen je za ratne zločine i etničko čišćenje.
Ljudi suočeni s glađu
Obični građani Sudana pretrpjeli su godine bombardiranja. Gotovo 18 milijuna ljudi u cijeloj zemlji trenutačno se suočava s nedostatkom hrane.
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, oba veliki investitori u sudansko gospodarstvo, smatraju se igračima u ovom ratu jer obje zemlje sponzoriraju borce koji služe njihovim interesima u zemlji. Ruska paravojna plaćenička organizacija Wagner Group također je bila aktivna u sukobu.
“Mnogi međunarodni igrači pitaju koliko je milijuna USD potrebno za pomoć Sudanu u ovoj humanitarnoj krizi. Ali ne pitaju kako zaustaviti one koji ‘sponzoriraju’ rat”, istaknula je Schierstaedt.
Papa Franjo obnovio je apel za mir u Sudanu, pozivajući zaraćene strane u zemlji da polože oružje i prekinu borbe. SAF je nedavno odbio poziv SAD-a da se vrati mirovnim pregovorima s RSF-om.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
