Kennedyjev posjet Zapadnom Berlinu bio je izraz potpore tamošnjem stanovništvu, koje se našlo okruženo sa svih strana nedavno sagrađenim strašnim komunističkim Berlinskim zidom. Preko 450.000 ljudi unesrećenih sovjetskom okupacijom Istočne Njemačke slušalo je njegov govor o slobodi i pravima naroda i ljudi na život dostojan čovjeka.
Na današnji dan 1963. godine održao je američki predsjednik John F. Kennedy u Zapadnom Berlinu jedan od svojih najslavnijih govora. Bio je to prosvjed protiv istočnonjemačko-sovjetske izgradnje Berlinskog zida. Naime, Zapadni Berlin je nakon izgradnje Zida postao svojevrsna enklava unutar istočnonjemačkog teritorija.
Kennedyjev posjet gradu bio je izraz potpore tamošnjem stanovništvu, koje se našlo okruženo sa svih strana Zidom. Kennedy je u govoru istaknuo: „Danas, u slobodnom svijetu, najponosniji uzvik je: Ich bin ein Berliner!” Ta fraza, koju je Kennedy namjerno izgovorio na njemačkom, postala je legendarna i bezbroj puta je citirana.
Jezični puristi kritizirali su Kennedyja da je gramatički netočno upotrijebio član „ein” u rečenici, pa da „Ich bin ein Berliner” zapravo znači „Ja sam krafna” (Berliner je u nekim dijelovima Njemačke naziv za krafnu, kao što je Frankfurter naziv za kobasicu, a da ne spominjemo Hamburger). Ipak, većina se analitičara danas slaže da su stanovnici Berlina ispravno shvatili Kennedyjeve riječi i da one nisu izazvale smijeh, nego ponos.
Govor je uživo gledalo i slušalo oko 450.000 okupljenih ljudi. Nakon Kennedyjevog ubojstva trg na kojem je održan govor preimenovan je u John F. Kennedy Platz, i danas se tako zove.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
