U Norveškoj i dalje traju polemike je li 80 starijih osoba umrlo nakon primanja cjepiva protiv COVID-a 19 i treba li sve smrti povezivati sa nuspojavama nakon cijepljenja. Stručnjaci tvrde kako nema jasne uzročno posljedične veze da su te osobe starosne dobi blizu i preko 80 godina i da su bili lošeg zdravstvenog stanja.
U Hrvatskoj su nakon cijepljenja zabilježena dva smrtna slučaja. O tome treba li mijenjati plan cijepljenja starijih osoba u Studiju 4 govorila je Ivana Pavić Šimetin, HZJZ.
Za početak je objasnila kako su se odlučili za pojačano cijepljenje na potresom pogođenim područjima zbog uvjeta u koji trenutačno tamo vladaju i povećane mogućnosti zaraze.
– Kad smo radili plan cijepljenje i u prvu fazu cijepljenja stavili stanovnike domova za starije i nemoćne bili smo svjesni da je u pitanju populacija s u kojoj je mogućnost smrtnog ishoda najveća u odnosu na ostatak populacije. Ako bi gledali u odnosu na 20 tisuća korisnika domova koje smo mi do sada cijepili, smrtni se ishod kod dvoje korisnika poklopio s činjenicom da su prije toga cijepljeni. Smrtni ishodi su očekivani kada se cijepi takva populacija. Ono što stručnjaci trebaju utvrditi je može li se uopće govoriti o povezanosti s cijepljenjem ili zapravo radi o prirodnom tijeku događaja i činjenici da se radi o osobama koje su u trenutku cijepljenja bile u terminalnim fazama života, ustvrdila je Pavić Šimetin.
Istaknula je da je već u kliničkoj studiji na osnovu koje je odobrena upotreba cjepiva, cijepljeno je 20 tisuća ljudi i nitko od njih nije umro.
– Ako mi sada uzmemo 20 tisuća naših građana i mogućnost da će 5% njih u narednom periodu oboljeti, to je 1000 obolijevanja. Od toga, prema smrtnosti koju sad imamo, može se očekivati da će 17 preminuti. Kada usporedimo te brojke s brojkama iz kliničke studije posve je jasno da cijepljenje ima apsolutnu prednost pred necijepljenjem jer se ipak radi o teškoj bolesti, kaže Pavić Šimetin.
Komentirala je i novi, mutirani soj virusa koji se pojavio u Velikoj Britaniji i koji se puno brže širi od originalnog.
– Uvijek je kod virusa pitanje mutacije ono što brine liječnike i što je moguće da se dogodi. Ono što je ohrabrujuće kod svega toga je da kod novog soja virusa nije pogoršana klinička slika oboljelih, a također cjepivo djeluje i na taj soj. To je ono što za sada znamo. Problem je veći potencijal širenja virusa, rekla je Pavić Šimetin dodavši da za sada kod nas nije utvrđeno širenje tog novoga soja virusa.
Na pitanje voditelja da kolika je korist od maski koje nisu FFP2 a koje su postale obvezne u Njemačkoj, odgovorila je da prema dosadašnjem iskustvu bolja je ikakva maska nego nikakva maska.
– Što je veća razina sprječavanja prolaska virusa, to je bolje. Uvijek je problem korištenja medicinskih maski u općoj populaciji pravilna uporaba istih, kaže.
Rekla je da je hrvatski pristup neka sredina između drastičnih mjera koje uvodi Njemačka i posve relaksiranog pristupa koji vlada u Bosni i Hercegovini.
– Svatko bi trebao krenuti od toga što je esencijalno za obitelj i društvo i to provoditi, a drugih se stvari odreći ili smanjiti na minimum dok se ne procijepi dovoljan dio populacije, poručila je Pavić Šimetin.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
