10. rujna 1930. rođen Ivan Aralica – jedan od najznačajnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća

Foto: Fah

Jedan od najpoznatijih i njaznačajnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća Ivan Aralica rođen je u 10. rujna 1930. u Promini u dalmatinskom zaleđu. Ovaj akademik je jedan od brojnih istaknutih intelektualaca, znanstvenika i uglednika koji su bili i jesu, usprkos pokušajima medijske diskreditacije ili šutnje, zastupnici hrvatske domoljubne i državotvorne opcije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, medijski privid stvara navodnu intelektualnost hrvatske tzv. (salonske) ljevice, ali stvarnost je potpuno drugačija.

Radio je kao učitelj, upravitelj i ravnatelj u školama Dalmatinske zagore, a od 1971. kao profesor srednjih škola u Zadru. Bio je politički angažiran potkraj 60-tih i početkom 70-tih godina. Sudionik je »hrvatskog proljeća«, a kad je ono ugušeno potisnut je na društvenu marginu.

U romanu Konjanik (1971.) i zbirci pripovjedaka Opsjene paklenih crteža (1977.) Aralica pokazuje zanimanje za teme iz hrvatske povijesti koje su uglavnom bile pod zabranom ili strogim nadzorom za vrijeme komunizma. Time najavljuje glavnu kreativnu fazu svojega književnog opusa u kojoj nastaju romani Psi u trgovištu (1979.), Put bez sna(1982.), Duše robova (1984.) i Graditelj svratišta (1986.).
Unatoč statusu svojevrsnog političkog disidenta 1984. dobio je prestižnu Vjesnikovu Goranovu nagradu za izvanredan roman Duše robova, što je izazvalo mnoštvo reakcija, prvenstveno iz partizanskih i partijskih krugova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U fazi nakon osamostaljenja nastali su naglašeno rodoljubivi roman Majka Marija 1992., te knjige angažiranih političkih napisa Zadah ocvalog imperija (1991.) i Sokak triju ruža (1992.). Do kraja tisućljeća napisao je još Spletanje i raspletanje čvorova (1993.), Što sam rekao o Bosni(1995.) i I tu je kraj (1999.).
Aralica je napisao i više suvremenih romana, a najviše pozornosti izazvao je romanima Okvir za mržnju (1987.) i Četverored (1997.). Veliki uspjeh postigao je njegov satirički roman s ključem Ambra (2001.), a vrlo su dobro prošla i preostala dva romana iz ciklusa Sebastijanovih priča: Fukara (2002.), Svetinka (2003.), kao i roman Puž (2004.) u kojem se osvrće na postkomunističku političku i društvenu „elitu“ u Hrvatskoj.

Godine 1993. Ivan Aralica postao je zastupnik i potpredsjednik Županijskog doma Sabora. Redovni je član HAZU-a. Jedan je od intelektualnih i moralnih perjanica desne i domoljubne političke opcije koju prati medijski kreirana laž o primitivizmu, seljaštvu i nazadnosti. Naime, za razliku od salonskih ljevičara, u prošlosti i danas zastupnici domoljubne opcije bili su najznačajniji hrvatski akademici kao Ivan Aralica, Ivica Kostović, Željko Reiner, Frano Kršinić, Josip Božićević, Josip Pečarić, Borislav Arapović (član Ruske akademije znanosti), Stanko Popović, Andrija Nikić i brojni drugi.

Hrvatska domoljubna politička opcija ima veliki kapital u intelektualcima i ljudima koji se mediji „sakrili“ od javnosti, a koji kada isplivaju poput nedavno npr. ministra dr.sc. Zlatka Hasanbegovića ili prof. Brune Esih imaju veliki znanstveni i moralni značaj potreban hrvatskom narodu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.