10. svibnja 1979. umro Antun Augustinčić – velikan hrvatskog kiparstva

Foto: www.gaa.mhz.hr

Augustinčić Antun, hrvatski kipar i dijete Hrvatskog Zagorja rođen u Klanjcu umro je na današnji dan u Zagrebu 1979. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao stipendist francuske vlade boravio u Parizu (1924.–26.), gdje je studirao i izlagao u salonu francuskih umjetnika i Salonu neovisnih. U Zagrebu je jedan od utemeljitelja likovne skupine Zemlja, s kojom izlaže (1929. i 1932), a 1933. istupa iz nje zbog idejnih razilaženja.  

Od 1946. živio je u Zagrebu, gdje je iste godine postao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti. Od 1949. vodio je majstorsku radionicu za kiparstvo, u kojoj su se usavršavali mnogobrojni hrvatski kipari, a te iste godine postao je članom JAZU (danas HAZU). God. 1976. otvorena je Galerija »Antuna Augustinčića« u Klanjcu.

Augustinčić se već u Parizu (1924.–26.), upoznavši kiparstvo A. Rodina i E. A. Bourdellea, oslobađa akademskog načina oblikovanja skulpture. Njegov je osobni likovni izraz između Meštrovićeve monumentalnosti i Kršinićeva lirizma; novo shvaćanje realizma osobito je uočljivo u monumentalnoj plastici: konjanička figura Józefa Piłsudskog (1937.), postavljena u Katowicama 1990.; Spomenik Maršalu Titu u Kumrovcu (1948.); konjanička figura Mir pred zgradom UN-a u New Yorku (1952.–54.); Spomenik Marinu Držiću u Zagrebu (1963.); Nošenje ranjenika u Sisku (1965.); Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici (1973.). Antologijskim psihološkim portretima (Z. Šnajder, 1928; L. Novak, 1933; A. Štampar, 1952.; L. Ružička, 1953; Z. Baloković, 1967; B. Gavella, 1975.) ubraja se među najvažnije predstavnike hrvatskog psiholološkog portretnoga kiparstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U bronci, gipsu i kararskome mramoru, u punome volumenu ili dubokome reljefu modelirao je putena ženska torza (Brijunski akt, 1948..; Torzo, 1952.). U Zagrebu su skulpture Brijunski akt u parku Ribnjak i Dječak na fontani u parku na Svačićevu trgu (obje postavljene 1954.); u Glini je fontana Majka i dijete (1990). Na varaždinskom i klanječkome groblju nalazi se skulptura Odmor, a na zagrebačkome Mirogoju Ikar (obje 1935).

Sudjelovao je na mnogobrojnim javnim međunarodnim natječajima (Tirana, Niš, Dachau, Buenos Aires, Skoplje, Kairo, Addis Abeba i dr.), gdje je dobio mnoge nagrade, a neki su spomenici izvedeni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.