11. siječnja 1942. London – četnici postali službena vojska Jugoslavije, a Draža Mihalilović ministrom obrane u Vladi Jugoslavije

Draža Mihailović, United States Holocaust Memorial Museum, Izvor: commons.wikimedia.org

Četnički pokret je uvijek htio, pa čak i danas, obnovu Jugoslavije koju su smatrali proširenom Srbijom. Četnici su oduševljeno pristali 1918. na stvaranje monarhističke Jugoslavije, 1941. su raspad Jugoslavije i uspostavu Nezavisne Države Hrvatske smatrali nacionalnom tragedijom, a veliki dio koji je prešao u partizane, koju su također bili za obnovu Jugoslavije, oduševljeno je dočekao obnovu Jugoslavije

Zanimljivo, i 1991. četnici su se otvoreno zalagali za održanje Jugoslavije, a samo u slučaju raspada iste zahtijevali su neovisnu Veliku Srbiju. Zaboravlja se da je Srbija ime Jugoslavije održala službeno čak do 2003. godine.

Vuk Drašković – Jugoslavija je bila ratni cilj srpske vojske

 

General vojske Jugoslavije i ministar obrane u Vladi: Draža Mihailović – zločinac kojeg danas slave u Srbiji

Foto: www.commons.wikimedia.org

 

Četnici su 1942. dobili od Vlade Jugoslavije u Londonu status i službeno ime “Jugoslavenska vojska u otadžbini” (JVO). Zločinac i krvnik Draža Mihailović postao je ministar obrane u toj vladi. Službeni puni naziv Mihailovićeve funkcije bio je “ministar vojske, mornarice i zrakoplovstva”.

Hrvatska javnost mora znati da je četnički pokret podržavao u II. svjetskom ratu ponovno stvaranje raspale Jugoslavije, a ne neovisne Srbije. Jednako tako, i partizanski pokret Josipa Broza Tita je ultimativno tražio stvaranje Jugoslavije, bez pomisli na bilo kakvu samostalnu hrvatsku državu.

 

Planovi – ovako je trebala izgledati nova četnička Jugoslavija nakon rušenja NDH

Slikovni rezultat za moljević stevan karta

Photo: hr.wikipedia.org

Izbjeglička je jugoslavenska vlada u ljeto 1941. godine prihvatila četnike Draže Mihailovića za svoje legalno vojno krilo. Mihailović je tada promaknut u čin generala. Još veće priznanje dobio je na današnji dan 1942. godine, kad je uvršten u vladu kao ministar vojske.

Draža Mihailović je već ranije odigrao ulogu u doba napada Nijemaca na Kraljevinu Jugoslaviju u travnju 1941. godine. Dok je jugoslavenska vojska uslijed tog napada bila u rasulu, Draža Mihailović, tada s činom pukovnika, organizirao je četnički pokret, i to isprva na području Ravne Gore u Srbiji. Nakon što su kralj i vlada pobjegli iz zemlje, a službena jugoslavenska vojska kapitulirala, četnici Draže Mihailovića ostali su kao svojevrsna gerilska vojska u Srbiji.

Nakon toga većina četnika krajem 1941., kao jugoslavenska vojskae prebačena iz Srbije i Crne Gore u NDH, gdje su zajedno s četnicima s područja NDH počinili brojne zločine s obilježjima genocida. Ultimativni cilj četnika bio je uništenje Nezavisne Države Hrvatske i ponovna obnova Jugoslavije.

Četnici su na kraju rata vojnički poraženi, ali je mnogima tijekom rata omogućeno, najčešće nakon zarobljavanja, a od rujna 1944. nakon Titove amnestije, da “dobrovoljno” stupe u partizane. Ili su jednostavno mobilizirani u partizane krajem 1944. i početkom 1945. pri općoj mobilizaciji na područjima pod nadzorom partizana, što je iskoristilo njih više od 80% čime su, gotovo u pravilu, bili amnestirani od zločina.

Tako im se mnogima posredno pružila prigoda planiranja odmazde koju su tijekom rata stalno isticali a najčešće pjesmom: “Oj Hrvati, al’ ćemo Vas klati, kad se Pero iz Londona vrati”, iako im se kralj nije vratio.

Tek je nekolicini četnika suđeno za zločine, a među njima i Draži Mihailoviću. Zanimljivo je da je vrlo brzo nakon presude Mihailoviću u ljeto 1946., počelo suđenje i Alojziju Stepincu, zajedno s još nekim svećenicima i ustaškim zapovjednicima. Titov režim je sve tempirao u vrijeme i na način kojim je potpuno namjeravao diskreditirati kardinala Stepinca, kao samo jednog od niza žrtava u poslijeratnim procesima i progonima.

 

Slikovni rezultat za četnici prelaze u partizane

Photo: youtube.com

 

“Obnovljeni su četnici bili važan čimbenik u ratovima protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine 90-ih godina” (Philip J. Cohen, Drugi svjetski rat i suvremeni četnici, Ceres, Zagreb, 1997.).

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr