Krajnji cilj svih četničkih pokolja bio je etničko čišćenje Like od Hrvata i stvaranje Velike Srbije na tom hrvatskom teritoriju. Široka Kula je selo udaljeno 10-ak km od Gospića i u njemu je do rata živjelo u suživotu pravoslavno i katoličko stanovništvo.
Taj suživot ubijanjima i progonima Hrvata narušili su krvoločna Titova JNA i njihova desna ruka u Domovinskom ratu – četnici.
Pokolj je počeo na današnji dan 1991. kada je ubijeno 8 civila, a sljedećih dana se nastavio do ukupnog broja 32 nevine žrtve, među kojima je bila i djevojčica Verica Nikšić (13 godina), peteročlana obitelj Rakić i velik broj staraca od kojih je najstariji Ivan Orešković imao 96 godina.
Gotovo istovremeno, u susjednom Bukovcu ubijeno je 7 Hrvata.
Među 32 nevine žrtve četničkog pokolja bilo je petero Srba, svi iz obitelji Rakić (otac, majka i troje djece), koji su htjeli zaštititi susjede Hrvate i tako svoju čovječnost platili životom.
Hrvati Široke Kule
Sličnu sudbinu Hrvati Široke Kule doživjeli su i 1945. godine. U Gospić ulazi zloglasna koljačka skupina tzv. 26. partizanska divizija i u gradu i okolici počinje „krvavi pir“. Na desetine i desetine starijih i mlađih muškaraca partizani su odvodili i bacali u jame bezdanke, jednu pored Donjeg Lapca i drugu pored Ogulina.
U spomen na žrtve podignut je spomenik „Portal hrvatske povijesti”, rad akademskog kipara Petra Dolića.
Prošle 2019. godine umro je i Marko Nikšić, otac 13-godišnje Verice ubijene prije 28 godina u Širokoj Kuli zajedno s majkom Mandicom. Neutješni otac je umro, a da nikada nije pronašao mjesto gdje leže kosti njegove kćerke i supruge.
Hrvate u Širokoj Kuli ubili su susjedi Srbi, što daje otežavajuću okolnost ovom monstruoznom činu.
