13. veljače 1945. Dresden – najveći saveznički zločin u Drugom svjetskom ratu

Dresden
Foto: Deutsche Fotothek‎ (CC BY-SA 3.0 de)

Bombardiranje Dresdena za mnoge je najveći saveznički zločin u Drugom svjetskom ratu, zanemarimo li američke atomske udare na Hirošimu i Nagasaki, kojim se strateški nije postiglo ništa jer su Nijemci već tada bili na rubu predaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za bombardiranje Dresdena nitko nikada nije odgovarao.

Od 13. do 15. veljače 1945. u četiri zračna napada Kraljevsko zrakoplovstvo Velike Britanije i američko ratno zrakoplovstvo započeli su bombardiranje Dresdena koje je razorilo ovaj grad s 3 900 tona zapaljivih i eksplozivnih bombi. Vatrena oluja koja je uslijedila spalila je sve pred sobom. Grad, koji su nazivali Firenzom na Elbi, bio je sravnjen sa zemljom.

Dresden kao simbol stradanja 

Napadi su bili tako tempirani da su i spasilačke ekipe i vatrogasci iz prvog i drugog vala bili pobijeni. U međuvremenu, plameni oblak se ponegdje uzdizao i do 250 metara iznad tla te je usisavao sve što mu se našlo na putu. Američki zrakoplovci mogli su vidjeti paklenu buktinju s udaljenosti od čak 400 kilometara, a vrućinu osjetiti i na visini od 8 000 metara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dresden, koji je prije Drugog svjetskog rata bio sedmi po veličini grad u Njemačkoj, zapravo je simbol njemačkog stradanja u ratu koji je počeo njemačko-sovjetskim napadom na Poljsku 1939. godine.

Naime, savezničko bombardiranje Dresdena, tvrde brojni povjesničari, bio je odgovor Zapada, poglavito Britanaca, na jačanje Crvene armije, koja se u munjevitom kontranapadu s istoka približavala njemačkoj prijestolnici, Berlinu. Dresden, koji je prije bio izuzet od savezničkih udara, napali su 13. veljače bombarderi pod zapovjedništvom Arthura Harrisa, koji su bacanjem zapaljivih bombi (po današnjim kriterijima, one bi bile zločin prvog ranga) prouzročili smrt oko 25 000 ljudi, točna brojka nikad nije utvrđena.

Zastrašujuće je da je Dresden upravo na dan bombardiranja imao dvostruko više stanovnika nego početkom Drugog svjetskog rata, prepun izbjeglica smatran je najsigurnijim skloništem u Njemačkoj. Nažalost, upravo se „najsigurnije sklonište” pokazalo kao grobnica brojnim izbjeglicama. Za bombardiranje Dresdena nitko nikada nije odgovarao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stravične i rijetke fotografije stotina mrtvih tijela na ulicama Dresdena možete pogledati ovdje: Rijetke fotografije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.