14. ožujka 1873. dr. Rudolf Horvat – veliko životno djelo velikog hrvatskog povjesničara

Foto: wikimedia commons

Na današnji dan 1873. rođen je dr. Rudolf Horvat, jedan od najizvrsnijih povjesničara i znanstvenika Hrvatske u 20. stoljeću. Zbog svoje antijugoslavenske i prodržavotvorne hrvatske politike bio je proganjan i u prvoj i u drugoj Jugoslaviji.

Dr. Horvat Rudolf, povjesničar i političar (Koprivnica, 14. III. 1873 — Zagreb, 25. V. 1947). U Zagrebu završio gimnaziju 1892, diplomirao povijest i zemljopis 1896. te doktorirao tezom Kralj Tomislav i njegovo doba na Filozofskom fakultetu; 1918. diplomirao i pravo. Nakon studija bio je do 1901. gimnazijski profesor u Osijeku, odakle je zbog afere oko blagoslova zastave PD »Lipa«, kojemu je bio tajnik, premješten u zemunsku gimnaziju.

Kako su ga u Zemunu zbog isticanja hrvatstva bojkotirali, na vlastiti je zahtjev 1902. premješten, ali ne u Zagreb, kako je zamolio, nego u nižu gimnaziju u Petrinji, gdje predaje do 1907. Zatim do 1916. predaje na donjogradskoj realnoj gimnaziji u Zagrebu. Za I. svjetskog rata bio je denunciran kao prijatelj Srba i kraće vrijeme interniran u Ugarskoj.

Zbog kritike novoga jugoslavenskoga grba bio je 1919. umirovljen. Idućih godina tijesno surađuje sa S. Radićem, član je GO Hrvatske seljačke pučke stranke, odn. HRSS, kojoj je bio jednim od utemeljitelja, i na njezinoj je listi izabran za zastupnika 1920. i 1923. Zbog Radićeva odlaska u Rusiju i učlanjenja HRSS u Seljačku internacionalu H. je Radiću položio svoj mandat i prestao se baviti politikom, ali nije istupio iz stranke. Raskid mu je prouzročio materijalne neprilike, pa je morao pisati manje povijesne članke i predavati po mjestima izvan Zagreba. Osobito se, u Hrvatskoj ženi i Hrvatskom sokolu, aktivirao u organizaciji proslave tisućgodišnjice hrvatskoga kraljevstva, a za tu je priliku napisao i studiju Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj, uzalud se natječući za nagradu Trgovačke i obrtničke komore u Zagrebu.

God. 1926. reaktivirao se kao profesor povijesti u zagrebačkoj II. realnoj gimnaziji. Zbog protivljenja ukidanju nekih srednjih škola u Hrvatskoj a i odbijanja suradnje s režimskim organizacijama ponovno je 1932. umirovljen.

U tim neprilikama stalan je prihod imao od svakodnevnog objavljivanja Spomendana u Jutarnjem listu (1932–40). Za stanovite političke liberalizacije osnovao je potkraj 1937. prosvjetno povijesno društvo »Hrvatski rodoljub« i u njegovu izdanju tiskao više svojih knjiga. Također je održao mnogo predavanja u Društvu Zagrepčana i Pučkom sveučilištu, a pripomogao je i pri uređenju križnog puta na Ksaveru.

Kada je uspostavljena Banovina Hrvatska, ponovo se uključio u politiku pišući novinske članke o suvremenim temama s osvrtom na prošlost i pokrenuo časopis Hrvatska prošlost (5 sv. 1940–43).

Za NDH ponovo stupa u državnu službu kao profesor povijesti na zagrebačkoj Vojnoj akademiji, odn. Zastavničkoj školi, a 1944. prelazi na Filozofski fakultet kao redoviti profesor hrvatske povijesti. God. 1942. bio je zastupnik u Hrvatskom državnom saboru.

Iako je za rata uglavnom objavljivao ponešto izmijenjene svoje ranije radove, protiv njega je 1945. podignuta optužnica, kojoj je težište bilo u njegovu članku Ljetopis Hrvatske 1918. do 1942. u zborniku Naša domovina, 1 (Zagreb 1942), na temelju kojega je osuđen na desetogodišnji gubitak političkih i građanskih prava.

Horvatov povjesničarski rad temelji se na arhivskom istraživanju i literaturi, karakterizira ga iscrpna faktografija, kroničarsko pisanje i nesklonost sintetiziranju. U njemu je stanovit trag ostavilo Horvatovo trajno i plodno populariziranje hrvatske povijesti. Napisao je više od 1200 članaka i rasprava. U njima i monografijama obrađivao je povijest krajeva (Međimurje, Podravina, Slavonija, Srijem, Lika), gradova (Zagreb, Varaždin, Koprivnica, Virovitica, Petrinja, Pakrac, Osijek, Slavonski Brod), osoba (kralj Tomislav, Ivaniš Korvin, Josip Jelačić, David Starčević, Matija Mesić, Velimir Deželić) te teme iz starije i novije političke, gospodarske i kulturne povijesti (seljačke bune, cehovi i obrtnici, 1848–49, preporod u Dalmaciji, hrvatsko pitanje, školstvo i dr.). Također je pisao pučku povijesno-didaktičnu prozu (roman Tko će biti kralj?, zbirka pripovijedaka Na bedemima stare Hrvatske). Bio je aktivan u više kulturnih društava (primjerice predsjednik Kola hrvatskih književnika, član i predavač u Družbi »Braća hrvatskoga zmaja«, predsjednik Saveza hrvatskih pjevačkih društava, 1911–21, jedan od osnivača Hrvatskog radiše).

Horvatova ostavština nalazi se u HDA u Zagrebu.

 

Popis djela dr. Rudolfa Horvata:

  1. Ivan Korvin ban hrvatski, Zagreb, 1896.;
  2. Kralj Tomislav i njegovo doba, Zagreb, 1897.;
  3. Seljačka buna godine 1573., Sarajevo, 1897.;
  4. Hrvatski pokret godine 1848, 1–4., Zagreb, 1898–1899.;
  5. Rat Hrvata s Magjarima godine 1848–9, 1–2., Zagreb, 1901–1902.;
  6. Pripovijesti iz hrvatske povjesti, Zagreb, 1902–1904.;
  7. Borba Hrvata s Turcima za Petrinju, Petrinja, 1903.;
  8. Povjest Hrvatske, Petrinja, 1904, 1924.;
  9. Najnovije doba hrvatske povijesti, Zagreb, 1906.;
  10. Povijest Medjumurja, Varaždin, 1907.;
  11. Borba za Osiek godine 1848. i 1849,. Osiek, 1908.
  12. Ban Jelačić, 1–2., Zagreb, 1909, 1991.;
  13. Povijest ceha postolarskoga na Kaptolu zagrebačkom, Zagreb, 1909.;
  14. Slike iz hrvatske povijesti, Zagreb, 1910, 1928.;
  15. Kako je Koloman došao na hrvatsko prijestolje?, Zagreb, 1910.;
  16. Varaždin koncem 16. vijeka, Zagreb, 1912.;
  17. Povijest Kraljevine Hrvatske, 1–3., Zagreb, 1912–1913.;
  18. Posljednji knez slunjski, Zagreb, 1913.
  19. Tko će biti kralj?, 1–2., Zagreb, 1914.;
  20. Životopis dra Velimira Deželića, Zagreb, 1914.;
  21. Povijest Banske palače, Zagreb, 1916.;
  22. Izborna reforma u Hrvatskoj, Zagreb, 1917.;
  23. Hrvati u Bačkoj, Osijek, 1922.;
  24. Hrvatsko pitanje, Zagreb, 1923.;
  25. Hrvati i Srbi, Osijek, 1923.;
  26. Zakmardijevo sjemenište u Varaždinu god. 1660–1795., Zagreb, 1924.;
  27. Tomislav, prvi kralj Hrvatske, Zagreb, 1925.;
  28. Matija Mesić (19. II. 1826 – 6. XII. 1878)., Brod na Savi, 1926.;
  29. Kako su nekada živjeli hrvatski obrtnici, Zagreb, 1929.;
  30. Povijest realnih gimnazija u Zagrebu, Zagreb, 1930.;
  31. Hrvatski državni liječnici u XVII. vijeku, Zagreb, 1931.;
  32. Hrvatska Podravina, Zagreb, 1933.;
  33. Prije Khuena bana. Nemiri u Hrvatskoj godine 1883, Zagreb, 1933.;  (2. izd. s. a.), Hrvatski preporod u Dalmaciji, Zagreb, 1935.;
  34. Kaptolski cehovi u Zagrebu, Zagreb, 1936.;
  35. Slavonija, 1., Zagreb, 1936., (pretisak Vinkovci 1993).;
  36. Povijest Gjurgjevca, Zagreb, 1940.;
  37. Proračun i obračun kraljevine Slavonije za godinu 1553., Zagreb, 1940.;
  38. Slavonski Brod, Zagreb, 1941.;
  39. Na bedemima stare Hrvatske, Zagreb, 1941., 1995.;
  40. Lika i Krbava, 1–2., Zagreb, 1941.;
  41. Dr. David Starčević, Zagreb, 1941.;
  42. Prvostolna crkva u Zagrebu, Zagreb, 1941.;
  43. Gradec kod Križevaca, Zagreb, 1942.;
  44. Hrvatska na mučilištu, Zagreb, 1942., (pretisak 1992.).;
  45. Prošlost grada Zagreba, Zagreb, 1942., 1992.;
  46. Stari hrvatski sabori, Zagreb, 1942.;
  47. Zagreb. Povijest hrvatskog glavnog grada, Zagreb, 1942.;
  48. Poviest slob. i kr. grada Koprivnice, Zagreb, 1943., (pretisak Koprivnica 1991.);
  49. Poviest Međimurja, Zagreb, 1944., (pretisak Čakovec 1993.);
  50. Povijest grada Varaždina, Varaždin, 1993.;
  51. Povijest trgovine obrta i industrije u Hrvatskoj, Zagreb, 1994.;
  52.  Slavonija, 1–2., Vinkovci, 1994.;
  53. „Dr. Rudolf Horvat – život i djelo“, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Koprivnici 1997., Koprivnica, 1998.
  54. Srijem: naselja i stanovništvo, Slavonski Brod, 2000.;
  55. Povijest grada Virovitice, Virovitica, 2001.

Potpuni popis vidi u: M. Kolar-Dimitrijević, Bibliografija radova dra Rudolfa Horvata 1894–1945. u: Poviest slob. i kr. grada Koprivnice. Koprivnica 1991, str. I–XXVIII., te ista u: Dr. Rudolf Horvat – život i djelo, zbornik referata podnijetih na znanstvenom skupu „Dr. Rudolf Horvat – život i djelo“ održanog u Koprivnici 1997., Koprivnica, 1998., str. 116.-152.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/http://hbl.lzmk.hr