Foto: rabiem22/flickr

Otac ubijenog predsjednika Bashira Gemayela, bio je osnivač poznate maronitske stranke Falanga. Ova nekada većinska kršćanska  i bogata država Bliskog Istoka od 1975. je utonula u krvavi građanski rat. Libanon je tako prestao biti posljednja većinski kršćanska zemlja Bliskog Istoka, nekadašnje kolijevke kršćanstva.

Na današnji dan 1982. u Beirutu je bombom ubijen katolički maronitski libanonski predsjednik Bashir Gemayel. Ubijen je svega tri tjedna nakon što je izabran za predsjednika, dakle čak i prije polaganja prisege. Njegova obitelj Gemayel vrlo je utjecajna maronitska dinastija.

Maroniti su kršćani sirijskog obreda u Libanonu, a naziv su dobili prema samostanu svetog Marona. Priznaju autoritet pape. Za građanskoga rata u Libanonu mnogi su starosjedioci maroniti emigrirali zbog pritisaka ekstremnih islamista, osobito iz redova PLO-a i Hezbollaha. Danas je više od 3 milijuna kršćana maronita u Libanonu, Siriji i dijaspori (Egipat, Cipar, Brazil, Argentina, SAD, Kanada, Australija).

Sve do kraja II. svjetskog rata kršćani su bili većina u toj arapskoj zemlji, ali dolazak muslimanskih Palestinaca u tu zemlju kao posljedica sukoba na Bliskom Istoku doslovno je stvorio u Libanonu državu u državi, ali i potencijal za građanski rat u državi. Jednu od presudnih uloga u početku građanskog rata u Libanonu imao je PLO koji je premjestio svoj stožer u Libanon. Poticali su vjerske i nacionalne netrpeljivosti, pa je došlo do sukoba islamskih i kršćanskih milicija.

Libanon – multikulturalna oaza do dolaska ekstremnih islamista

Libanon i glavni grad Bejrut bili su oaza multikulturalnog Levanta u kojem su kršćanske i muslimanske zajednice živjele i stvarale zajedno. No, stoljetni mir prekinut je 13. travnja 1975. kada su četiri kršćana ubijena u crkvi u Bejrutu, a samo sat vremena poslije, u napadu na autobus i 27 Palestinaca, čime je počeo dugotrajan krvavi građanski rat. Naime, sedamdesetih godina ojačala je sekta Shia muslimana, kojima su se nakon “Crnog rujna” pridružili i Palestinci protjerani iz Jordana. S područja Libanona Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) uz potporu Sirije nastavila je napade na sjeverni Izrael, što je izazvalo upad izraelskih komandosa u Bejrut i sukob između kršćana i muslimana. Iako je rat nakratko zaustavljen sirijskom intervencijom, sukobi su se nastavili blizu izraelske granice. Izrael, okružen neprijateljskim arapskim zemljama, u kršćanskoj miliciji “Falanzi” Pierre Gemayela pronašao je prirodnog saveznika. Uskoro je u sukob otvoreno ušla i Sirija. U samom Libanonu u jednom trenutku međusobno su se borile čak 53 privatne vojske i milicije unatoč prisutnosti mirovnih snaga Ujedinjenih naroda.

Osobitu ulogu u ratu u Libanonu imao je Hezbollah (prevedeno s arapskog Božja stranka), čiji je primarni cilj bio ujedinjenje svih muslimana, a u svom djelovanju često su se služili i služe samoubilačkim napadima i auto-bombama, kao i raznim terorističkim činima.

Tijekom libanonskoga građanskog rata ubijeno je 200 000 ljudi, a materijalna šteta procijenjena je na 25 do 30 milijardi dolara.

Libanon – od Švicarske Bliskog Istoka do građanskog rata i nasilja

Prije građanskog rata Libanon je nazivan Švicarskom Bliskog istoka zbog bogatstva u odnosu na susjedne zemlje, zbog razvijene trgovine i bankarstva te zbog velike etničke i vjerske raznolikosti na malom teritoriju. Kršćani maroniti su bili najbogatiji dio libanonskog stanovništva i po odredbi ustava imali su pravo na predsjedništvo države. Maroniti su danas i u svijetu poznati po bogatstvu, pa je npr. i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Carlos Slim zapravo Maronit koji živi u Meksiku. Zanimljivo je i da vjerski poglavar Maronita od pape biva proglašen kardinalom. Poznati pjesnik Halil Džibran također je rođen kao Maronit.

Pierre Gemayel, otac ubijenog predsjednika Bashira Gemayela, bio je osnivač poznate maronitske stranke Falanga i utjecajni libanonski političar. Nakon što je Bashir ubijen na današnji dan, novim predsjednikom Libanona postao je njegov rođeni brat Amine Gemayel, dakle sve je ostalo u obitelji. Amineov sin, kasniji ministar Pierre Amine Gemayel također je ubijen 2006. godine.

Izvor: narod.hr