14. studenoga 1838. August Šenoa – prigrlio Hrvatsku u svom srcu i postao jedan od najvećih književnika hrvatske povijesti

Zagreb, 06.6.2019 - U knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti svečano je otvorena povodu 150 godina Vijenca. Na izložbi će široj javnosti biti predstavljeni najvažniji trenuci iz bogate povijesti Vienca. U suradnji s Kućom Šenoa, moći će se pogledati predmeti koji su pripadali jednom od najvećih hrvatskih književnika i slavnog urednika Vienca Augusta Šenoe. foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

Bog vas blagoslovio…
Ljubite se do groba,
Samo ljubav uzvisuje čovjeka do zvijezda.
Ali ljubite i cijeli svijet,
A prije svega taj divni kraj koji vas je rodio.
Siromašan je, mnogo mu ljubavi treba.
Na ovoj grudi trajte pošteno dane svoje,
Za nju radite, nju mi branite;
Ne mami vas tašta čast,
Ne zaslijepi vas sjajno tuđinstvo.
Ostajte što jeste,
I ne dajte da vam djeca budu drugo
Nego što ste vi!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

August Šenoa (iz Diogenesa)

 

Unatoč tome što mu roditelji nisu bili Hrvati, a otac mu čak nikada nije dobro naučio hrvatski jezik, August Šenoa prigrlio je Hrvatsku kao domovinu i postao jedan od najboljih književnika hrvatske povijesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na današnji dan 14. studenoga 1838. rođen je u Zagrebu slavni hrvatski književnik August Šenoa. Poznato je čak i točno mjesto njegovog rođenja. Bila je to kuća u Vlaškoj ulici na broju 43.
Šenoin otac zvao se Alois Schönoa i bio je porijeklom Nijemac, što se vidi i iz njegovog prezimena. Naime, Alois Schönoa doselio se u Zagreb u svojstvu biskupskog slastičara 1830., svega 8 godina prije sinovog rođenja. Doselio se iz Češke, pa se može zaključiti da je bio češki Nijemac (nekada je u Češkoj živjelo mnogo više Nijemaca nego danas). Alois je bio slastičar zagrebačkog biskupa Aleksandra Alagovića, kao i prvog zagrebačkog nadbiskupa – kardinala Jurja Haulika. Šenoina majka također nije bila hrvatskog porijekla. Zvala se Terezija pl. Rabacs i bila je iz Slovačke (tada u sastavu Ugarskog Kraljevstva). Unatoč tome što mu roditelji nisu bili Hrvati, a otac mu čak nikada nije dobro naučio hrvatski jezik, August Šenoa prigrlio je Hrvatsku kao domovinu i postao jedan od najboljih književnika hrvatske povijesti.
Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti – dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac. Autor opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene literature, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od brojnih rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca).
Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.