Bog vas blagoslovio… Ljubite se do groba, Samo ljubav uzvisuje čovjeka do zvijezda. Ali ljubite i cijeli svijet, A prije svega taj divni kraj koji vas je rodio. Siromašan je, mnogo mu ljubavi treba. Na ovoj grudi trajte pošteno dane svoje, Za nju radite, nju mi branite; Ne mami vas tašta čast, Ne zaslijepi vas sjajno tuđinstvo. Ostajte što jeste, I ne dajte da vam djeca budu drugo Nego što ste vi!
Tekst se nastavlja ispod oglasa
August Šenoa (iz Diogenesa)
Unatoč tome što mu roditelji nisu bili Hrvati, a otac mu čak nikada nije dobro naučio hrvatski jezik, August Šenoa prigrlio je Hrvatsku kao domovinu i postao jedan od najboljih književnika hrvatske povijesti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na današnji dan 14. studenoga 1838. rođen je u Zagrebu slavni hrvatski književnik August Šenoa. Poznato je čak i točno mjesto njegovog rođenja. Bila je to kuća u Vlaškoj ulici na broju 43.
Šenoin otac zvao se Alois Schönoa i bio je porijeklom Nijemac, što se vidi i iz njegovog prezimena. Naime, Alois Schönoa doselio se u Zagreb u svojstvu biskupskog slastičara 1830., svega 8 godina prije sinovog rođenja. Doselio se iz Češke, pa se može zaključiti da je bio češki Nijemac (nekada je u Češkoj živjelo mnogo više Nijemaca nego danas). Alois je bio slastičar zagrebačkog biskupa Aleksandra Alagovića, kao i prvog zagrebačkog nadbiskupa – kardinala Jurja Haulika. Šenoina majka također nije bila hrvatskog porijekla. Zvala se Terezija pl. Rabacs i bila je iz Slovačke (tada u sastavu Ugarskog Kraljevstva). Unatoč tome što mu roditelji nisu bili Hrvati, a otac mu čak nikada nije dobro naučio hrvatski jezik, August Šenoa prigrlio je Hrvatsku kao domovinu i postao jedan od najboljih književnika hrvatske povijesti.
Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti – dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac. Autor opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene literature, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od brojnih rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca).
Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE