Na današnji je dan, 17. srpnja 1941. godine, strijeljan je hrvatski književnik August Cesarec.
Rođen je u Zagrebu, 4. prosinca 1893. godine. Nakon osnovne škole pohađa gimnaziju u kojoj kroz literaturu biva upoznat sa socijalističkim idejama, zbog čega je pod stalnom policijskom paskom i više je puta zatvaran, a 1912. godine uhićen i optužen za suučesništvo u atentatu na hrvatskog bana Slavka Cuvaja. Grupa mladih socijaldemokrata i komunista pokušala je ubiti hrvatskog bana, a u toj grupi bio je i poznati književnik. Osuđen je na tri godine robije koju izdržava u kaznionici Srijemska Mitrovica.
Cesarec svim srcem uz komunističku ideologiju
Pred kraj godine 1915. biva mobiliziran u austro-ugarsku vojsku i poslan u Kruševac u Srbiji, a nakon sloma Austro-Ugarske vraća se u Zagreb te pristupa Socijaldemokratskoj stranci i opredjeljuje se za krajnju ljevicu koja 1919. godine na Kongresu ujedinjenja u Beogradu osniva SRPJ (komunista), a 1920. na Drugom Kongresu u Vukovaru mijenja ime u KPJ.
S Miroslavom Krležom pokrenuo je i uređivao 1919. godine časopis Plamen koji u kolovozu iste godine zabranjen. U jesen 1922. godine od Komunistička partija ga šalje kao delegata na IV. Kongres Komunističke internacionale u Moskvu. Za španjolskog građanskog rata boravio je 1937. godine u Španjolskoj, o čemu je pisao u knjizi Španjolski susreti.
Logor Kerestinec – bijeg i strijeljanje
Po izbijanju Drugog svjetskog rata aktivno se politički angažira kao uvjereni komunist, posebno nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske. Zbog svojeg ilegalnog protudržavnog rada vlasti NDH ga hapse i zatvaraju u logor Kerestinec.
Nakon strijeljanja Otokara Keršovanija organiziran je, u noći između 13. i 14. srpnja, bijeg iz Kerestinca. Bijeg nije uspio zbog loše organizacije i svi su bjegunci uhvaćeni i odvedeni u podrum zatvora u ulici Račkoga 9. Par dana poslije stavljeni su pred senat pokretnog prijekog suda i zbog pokušaja pobune protiv Državne vlasti osuđeni na smrt.
Vjerojatno je pogubljen zajedno s ostalim drugovima u zagrebačkoj Dotrščini 17. srpnja 1941. U njegovoj ćeliji ostao je dramatični zapis na zidu: “Živjela sovjetska Hrvatska!”. Šest godina poslije Drugog svjetskog rata tokom preuređenja prostorija u bivšem ustaškom zatvoru u ulici Račkoga 9, pronađen je zapis: “U ovim su prostorijama proživjeli svoje posljednje časove internirani borci iz Kerestinca četrdeset četvorica. Osudu o strijeljanju primili su svi uzdignute glave, jer su znali da umiru za pravednu stvar, za stvar radnog naroda. Živjela sovjetska Hrvatska!”. Ekspertizom rukopisa utvrđeno je da je autor zapisa August Cesarec.
