Uvođenje prava glasa za žene teklo je sporo. Od današnjih država, prvi je pravo glasa ženama dao daleki Novi Zeland. Neke zemlje u Europi, primjerice Švicarska, sve do 1971. su odbijale dati ženama to pravo, a u Saudijskoj Arabiji ni do danas žene nisu glasale na izborima.
Novi Zeland prva je od danas postojećih država na svijetu koja je omogućila ženama pravo glasa. Dogodilo se to na današnji dan 1893. godine. Već je prije bilo pokušaja uvođenja ograničenog prava glasa za žene. Tako su u Švedskoj u 18. stoljeću mogle glasovati žene koje su kao obrtnici bile učlanjene u cehove. Korzikanski ustav iz 1755., za koji se borio otac Napoleona Bonapartea, omogućavao je glasovanje neudatim ženama i udovicama. Bilo je još pokušaja tijekom 18. i 19. stoljeća u državama SAD-a, na Tihom Oceanu, u Pariškoj komuni i drugdje, no većinom su propali nakon nekog vremena ili su bili ograničeni na malo lokalno područje.
Čak su i neke europske države vrlo kasno uvele pravo glasa za žene. Tako ga je Švicarska uvela tek 1971., a Lihtenštajn tek 1984. godine. Na lokalnoj razini najtvrdokorniji je bio švicarski kanton Appenzell Innerrhoden, koji je tek 1991. dao pravo glasa ženama na lokalnim izborima i to pod pritiskom sa savezne razine.
