Celestin Medović se zaredio za franjevca i počeo pripremati za svećenički poziv u samostanu Male braće u Dubrovniku. Kao franjevac uzeo je ime Celestin (rođeno ime bilo mu je Mato Medović).
Godine 1919. na glavnoj godišnjoj skupštini HAZU osnovan je umjetnički razred čiji su počasni članovi postali Vlaho Bukovac, Celestin Medović i Ivan Meštrović.
Svoje prvo obrazovanje dobio je u franjevačkom samostanu Gospe od Loreta. Uz pomoć fratra o. Pacifika Radojevića 1868. napušta Pelješac i odlazi u samostan Male braće u Dubrovniku gdje polaže zavjet i svom imenu dodaje ime Celestin, piše dulist.hr
Uvidjevši slikarsku nadarenost mladog redovnika opat Bernardino da Portoguaro, koji je iz Rima došao u posjet dubrovačkom samostanu, omogućio mu je studij u Rimu kod Lodovica Seitza, uglednog i utjecajnog slikara Nazarenca koji je slikao i freske u đakovačkoj katedrali.
Poznati hrvatski slikar Celestin Medović umro je na današnji dan 1920. godine. Rođen je 1857. u Kuni na Pelješcu kao Mato Medović. Zanimljivo je da se u mladosti zaredio za franjevca i počeo pripremati za svećenički poziv u samostanu Male braće u Dubrovniku. Kao franjevac uzeo je ime Celestin.
U Dubrovnik se vratio 1893. godine vrlo nesretan jer više nije vidio nikakvu mogućnost daljnjeg umjetničkog napredovanja. Franjo Rački i Izidor Kršnjavi su ga pozvali u Zagreb da se pridruži umjetničkoj koloniji koja se okupljala oko Vlaha Bukovca, koji je bio upravo napustio Pariz i smjestio se u Zagrebu. Medović tada napušta i franjevački red zbog neslaganja. Kažu da je bio oduvijek tvrdoglav i ne uvijek uzorne poslušnosti koja se u Redu prvenstveno tražila.
Zagrebačka faza vezana je uz dekoraciju svečane Zlatne dvorane u Opatičkoj 10 u Zagrebu, za koju je, prema narudžbi Ise Kršnjavoga, naslikao Splitski sabor, Dolazak Hrvata, Krunjenje Ladislava Napuljskog i Zaruke kralja Zvonimira.
Celestin Medović – Dolazak Hrvata (1903.)
Photo: hr.wikipedia.org
Od 1907. godine boravi na Pelješcu gdje slika u plein airu uglavnom za vlastiti užitak, a u manjoj mjeri za materijalnu dobit. Medović se potpuno okrenuo slikanju pejsaža i marina većih dimenzija. Često slika i mrtve prirode.
Za vrijeme rata Medović teško preživljava u rodnoj Kuni, slika oltarne pale kako bi zaradio.
Umjetnik je obolio 1918., a potom izgubio i vid. Godine 1919. na glavnoj godišnjoj skupštini HAZU osnovan je umjetnički razred čiji su počasni članovi postali Vlaho Bukovac, Celestin Medović i Ivan Meštrović. Ubrzo nakon što je obolio premješten je u bolnicu u Sarajevu, gdje je preminuo 20. siječnja 1920. godine.
Celestin Medović, Splitski crkveni sabor 925. godine, 1897.
Photo: hr.wikipedia.org
Tekst se nastavlja ispod oglasa