200. obljetnica rođenja biskupa Strossmayera

Foto: Maja Muškić

Danas, 4. veljače, navršava se 200 godina od rođenja čuvenog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, jedne od najznačajnijih ličnosti hrvatske povijesti u 19. stoljeću.

Tko je Josip Juraj Strossmayer?

Podrijetlom iz austrijske kroatizirane obitelji, Josip Juraj Strossmayer rodio se u Osijeku 1815., gdje je njegov pradjed došao vojničkom službom i ostao živjeti.

Kao mladić odlučio se na svećenički poziv, a doktorirao je filozofiju i teologij, te postao profesorom na Bečkom sveučilištu.

Imenovan je biskupom đakovačkim, a prigodom ustoličenja na službu biskupa, svoj je program stavio pod geslo: “Sve za vjeru i domovinu.“ Bilo je to u skladu sa nacionalnim gibanjim naroda koja su svoj vrhunac dosegla polovinom 19 st. upravo u vrijeme kada je Josip ustoličen za biskupa.

Politička aktivnost velikog biskupa

Svoje najizrazitije političko djelovanje u korist svog hrvatskog naroda imao je u periodu od 1860-1873. kada je imenovan u Carevinsko vijeće (parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske). Tu se istaknuo kao rječit i odličan pobornik prava naroda koji su činili Monarhiju, a napose hrvatskog na njegovo povijesno pravo na samobitnost. Zalagao se za ravnopravni pristup narodima, dakle da se Monarhija uredi na saveznoj osnovi federalističkih država, nasuprot peštanskom unitarizmu i bečkom centralizmu.

13 godina bio je vođa Narodne stranke, zastupnik u Hrvatskom Saboru i predsjednik Hrvatskog kraljevskog odbora. Tu se zalagao da se svi slavenski narodi unutar Austro-Ugarske monarhije ujedine u smjeru federaliziranja Austrije. Tako je ujedno nastojao i Austriji prokrčiti put na slavenskom jugu.

Gorljivo je zastupao uvođenje hrvatskog jezika u škole u i uprave, te se odupirao mađarizaciji i germanizaciji Hrvatske.

Njegova borba za integritet Hrvatske i njezinu suverenost, rad na južnoslavenskoj uzajamnosti, usko su povezani s pokretanjem preporoda svih slavenskih naroda na temeljima duhovne baštine sv. Ćirila i Metoda, da tako Slaveni ravnopravno stanu uz bok Germana i Romana, kako u Europi, tako i u Crkvi. Treba razumjeti i okolnosti tog vremena i veliki utjecaj tada raširene ideje panslavizma koji je upravo polovinom 19. stoljeća imao i svoj Prvi veliki kongres u Pragu, a koji je izrastao iz ideja romantizma.

Zbog toga velikog biskupa i domoljuba treba sagledavati u kontekstu vremena u kojem je živio, kao i pokreta, ideja i političkih stremljenja tog vremena. Samo tako možemo razumjeti njegovu veličinu.

Kulturna djelatnost

Kao inicijator gradnje čuvene đakovačke katedrale, zgrade HAZU u Zagrebu, utemeljitelj obnovljenog Hrvatskog sveučilišta te darivatelj brojnih hrvatskih škola, knjižnica, čitaonica, akademija Josip Juraj Strossmayer je jedan od najznačajnijih kulturnih djelatnika u Hrvatskoj.

Njegove riječi odjekuju snažno i vrlo aktualno u hrvatskom narodu i danas nakon 150 godina: “Narodna je knjiga i glavni plod duha svakoga naroda i glavno pomicalo njegova razvitka, pače u nesnosnim prilikama javnoga života jedino sidro, koje ga čuva od propasti.”

Crkvena djelatnost

Iako je polje djelovanja Josipa Jurja Strossmayera bilo vrlo široko, on je ponajprije bio pastir svojih sjedinjenih biskupija Đakovačke i Srijemske. Mnogi su ga napadali da je, zanesen svojim velikim idejama i pothvatima, zanemario svoju biskupiju i svoj biskupsko-pastirski poziv. No, dovoljno je samo pogledati Đakovo i biskupiju kakvu je naslijedio i kakvu je predao svojim nasljednicima. Kroz 55 godina biskupovanja učinio je Đakovo pravim središtem biskupije. Dao je izgraditi velebnu neoromaničku katedralu (1866.-1882.), obnoviti zgradu sjemeništa, osniva tiskaru i izdaje Glasnik biskupije bosanske i sriemske (1873.) koji izlazi i danas. Zalagao se za studij teologije na hrvatskom jeziku, o čemu piše: «Tkogod je učio te (teološke) nauke na tuđem jeziku, pak poslije morao propovijedati puku, zna koliko ga je truda i muke to stalo upravo stoga što ga škola nije jur privikla našem jeziku. Ja barem ispovijedam da sam s te strane osobite muke oćutio i pretrpio». Neumorno je obilazio župe svoje biskupije, svećenicima i vjernicima upućivao je svoje glasovite okružnice. U Đakovo je doveo Milosrdne sestre sv. Križa kako bi svojim školskim i karitativnim radom pomogle vjernicima biskupije. U Osijeku je otvorio Dječačko sjemenište, pomagao izgradnju velebne neogotičke župne crkve Sv. Petra i Pavla, prozvane osječkom «katedralom». Zalagao se za pripajanje Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji baranjskih župa, kao i župa valpovačkog i donjomiholjačkog dekanata koje su tada pripadale Pečuškoj biskupiji. To je djelomično ostvareno tek nakon I. svjetskog rata, a potpuno početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća.

A.G. Matoš o velikom hrvatskom sinu Josipu Jurju Strossmayeru

Za svoju domovinu, Crkvu i biskupiju Strossmayer je učinio zaista mnogo. Unatoč čestim razočaranjima, jer mnogi su sprečavali njegov rad, nije odustajao. Bio je doista znak protivljenja, često neshvaćen u svom vremenu, a u kasnijim razdobljima jednostrano prikazivan izvan konteksta i u dnevnopolitičke svrhe svih vlada i država koje su se na ovim prostorima izmijenile tijekom 20. stoljeća.

O Strossmayerovoj širini i veličini naš pjesnik Antun Gustav Matoš je napisao: «Njemačko dijete i najljepši primjer naše asimilacione snage, ‘Eseker’ i hrvatski rodoljub, velikaš Crkve i pionir nauke, najomraženiji i najmiliji sin roda, bez sumnje najslavniji, ‘naša dika’…».

Đakovačko-osječki nadbiskup u miru mons. dr. Marin Srakić, o Strossmayeru je zapisao sljedeće riječi:

“Josip Juraj Strossmayer bio je biskup i teolog, humanist i vizionar, koji je sve svoje intelektualne i fizičke sposobnosti ugradio u crkveno, kulturno i političko jedinstvo hrvatskoga naroda te u slavensko i europsko zbližavanje. Bio je mecena i dobrotvor brojnih crkvenih, kulturnih pothvata i pojedinaca. Dosljedno je živio po svome geslu: Sve za vjeru i za Domovinu. Doista, rijetko tko je tako obilježio svojom osobnošću pola stoljeća nacionalne povijesti kao što je biskup Strossmayer obilježio povijest hrvatskoga naroda. A nagrada i priznanje bio mu je posjet pape Ivana Pavla II. njegovu Osijeku i Đakovu, napose njegovoj katedrali. ”

 

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr
Photo: Maja Muškić