Pobjeda Hrvata nad Turcima 1593. značila je prekretnicu u strašnom ratu koji je imperijalni islam nametnuo Europi i Hrvatima. Prijetnja islamizacije i Europe trajala je već stotinama godina od agresije Saracena pa sve do strašnih pohoda Turaka.
Ova bitka, nakon niza poraza kršćanskih vojski u 15. i 16. stoljeću, označila je prekretnicu u ratovima protiv Turaka. Zvona katedrale u Zagrebu još i danas zvone kao spomen na ovu veliku pobjedu kršćana nad turskom vojskom.
Do tog vremena muslimanski Turci su intenzivno pustošili hrvatsko područje, zalijećući se čak i u susjednu Sloveniju. Osobito je bio zloglasan turski zapovjednik Hasan-paša Predojević, osvajač hrvatskog i katoličkog grada Bihaća. Rođen je u Bosni pod imenom Niko Predojević, ali je poput tisuća tadašnje hrvatske i kršćanske djece, otet od muslimana, odgajan i novačen u jurišne muslimanske postrojbe – janjičare. Te elitne postrojbe turske vojske su napadale svoj narod i postajale njegovi progonitelji. Vlastita krv je ubijala i progonila vlastitu krv. Često su prema svojim sunarodnjacima upravo janjičari, rođenjem kršćani i odgojeni kao muslimani, bili najratoborniji i najsuroviji.
Janjičarske postrojbe su bile vrlo ratoborne i vojno sposobne. Poznate su po svojim podvizima janjičarske postrojbe Beograda, Soluna i Trapezunta na obali Crnog mora. Njihova visoka vojna naobrazba premašivala je znanja lokalnih paša i često bila presudna u odsudnom trenutku.
Bitka kod Siska – kako su hrvatski junaci nadvladali moćne Turke
Hasan paša Predojević je 1592. sagradio most preko Kupe u blizini današnje Petrinje i preko njega provaljivao u područja između Save i Kupe. Vrhunac njegove arogantnosti bilo je razdoblje ljeta 1592. kad se utaborio kod rijeke Lomnice u Turopolju i odatle pustošio čitav kraj južno od Zagreba, spalivši 40 sela u turopoljskom području i okolici.
Iz svog tabora pokraj Lomnice navodno je čak odlazio u lov, kao da je posjednik tog područja. Sljedeće godine Hasan-paša je pokušao osvojiti Sisak, stratešku utvrdu na utoku Kupe u Savu. Zanimljivo je da su zapovjednici obrane sisačke utvrde bili svećenici, jer je ona bila u vlasništvu zagrebačkog Kaptola. Kad je Hasan-paša opsjeo Sisak, u pomoć utvrdi priskočila je združena vojska hrvatskog bana Tome Erdödyja i austrijskih zapovjednika Eggenberga i Auersperga
Na današnji dan 22. lipnja došlo je do bitke. Hasan-paša je neoprezno postavio svoju vojsku u loš taktički položaj, tako da joj je rijeka Kupa bila iza leđa. Kad je kršćanska vojska uspjela potisnuti Turke, ovi su se dali u bijeg i velikim dijelom utopili u Kupi.
Bitka kod Siska bila je prekretnica koja je naznačila zaustavljanje turskog prodiranja dalje u Europu, a imala je i osobiti psihološki utjecaj, jer je njome po prvi puta nakon Krbavske bitke uspostavljena ravnoteža na hrvatsko-turskoj granici. Europu je ubrzo obišao i tiskani letak na kojem je bila prikazana prva velika pobjeda hrvatskih kršćanskih snaga protiv turske vojske, a zapovjednike kršćanske vojske pohvalili su papa Klement VIII., njemački car Rudolf II. i španjolski kralj Filip II.
Sve do danas već preko 400 godina svakoga dana kao znak zahvale hrvatskim junacima za pobjedu u bitci kod Siska malo zvono zagrebačke katedrale oglašava se i zvoni u 14 sati. Kao znak sjećanja na mladiće i vojnike Hrvate koji su Hrvatskoj “zaradili” najčasniji naziv u njenoj povijesti – “Predziđe kršćanstva”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
