Počeci organiziranog djelovanja središnjeg arhiva u Hrvatskoj simbolički se vežu uz 1643. kada je temeljem saborske odluke zemaljski blagajnik Ivan Zakmardi de Diankovec dao izraditi posebnu škrinju povlastica Kraljevine (Cista seu Archivum privilegiorum Regni) u kojoj se čuvaju zemaljske isprave, povlastice i zakonske odredbe. Ova se škrinja i danas čuva u Hrvatskom državnom arhivu.
Tek 1774. imenuje se prvi zemaljski arhivist (Ladislav Kiraly) kojemu je sljedeće godine izdana i posebna uputa o sređivanju, popisivanju, izlučivanju i čuvanju spisa Kraljevine (De instructione officii exactoralis et archivistae Regni).
U Hrvatskoj je, osobito zaslugom bivšeg ministra kulture i sadašnjeg saborskog zastupnika Zlatka Hasanbegović,a pokrenuto pitanje hrvatske arhivistike i državnog arhiva: od otvaranja građe, skladištenja materijala, dostupnosti arhiva, arhivskih zakona i svih drugih pitanja koja su od izuzetne važnosti za državu Hrvatsku i hrvatski narod. Upravo je pitanje arhivistike jedno od stožernih točaka zbog kojih je od (para)medijskih i (para)obavještajnih struktura bio žestoko napadan ministar Hasanbegović sa ciljem zaustavljanja reformi na području arhivske građe i zadržavanja postojećeg stanja koje odgovora pojedinim društvenim grupacijama.
Što je djelatnost Hrvatskog državnog arhiva?
– provodi mjere zaštite arhivskoga gradiva u arhivu
– sređuje, popisuje i objavljuje arhivsko gradivo te ga daje na korištenje
– stručno nadzire čuvanje i odabir arhivskoga gradiva izvan arhiva
– neposredno nadzire rad arhiva i drugih imatelja izvan sustava državnih arhiva
– preuzima javno te prikuplja privatno arhivsko gradivo otkupom, poklonom ili pohranom
– obavlja sigurnosno i zaštitno snimanje te konzerviranje i restauriranje arhivskoga
gradiva
– daje podatke i izdaje ovjerovljene prijepise na zahtjev korisnika
– izrađuje i objavljuje obavijesna pomagala za pojedine arhivske fondove i zbirke itd.
