Predratni HSS-ovac, politički zatvorenik u komunizmu, inicijator oporbenog djelovanja u Hrvatskoj, obnovitelj HSS-a u Hrvatskoj i predsjednik Društva hrvatskih političkih zatvorenika- to je Drago Stipac, žrtva UDBA-e i političkih montiranih procesa u Jugoslaviji.
Hrvatskoj javnosti je malo poznato da je do obnove javnog djelovanja HSS-a došlo 20. studenoga 1989., u vili Nede Prpić Gamiršek, koja je bila glavna tajnica obnovljenog HSS-a, a poslije i počasna predsjednica HSSa. Predsjednik obnovljenog HSS-a bio je dr. Nikola Novaković. Njega su 1977. godine, u 64. godini, uhitile komunističke vlasti te je osuđen na 12 godina zatvora. U zatvoru je kao hrvatski domoljub bio mučen, maltreriran, te tretiran kao neprijatelj Jugoslavije i njene diktature.
Zna li današnji predsjednik HSS-a Krešo Beljak kako je UDBA progonila, maltertirala i zatvarala njegovog prethodnika na čelu stranke?
HSS je u vrijeme Jugoslavije djelovao u inozemstvu jer mu je djelovanje u zemlji bilo zabranjeno, premda je bio izrazito mirototvorna stranka na načelima humanista Stjepana Radića. U inozemstvu je bio pod nadzorom zloglasne tajne policije UDBA-e.
Prvi ljudi koji su obnovili HSS u Hrvatskoj bili su žrtve UDBA-e i politički zatvorenici: Nikola Novaković i Drago Stipac.
Danas u 2020. godini događa se paradoks: vođa HSS-a Krešo Beljak toliko je daleko od načela izvornog HSS-a koja potpuno pervertirao i čak smatra da UDBA nije ubila dovoljno ljudi u svojim egzekucijama.
“Jugonostalgičari zaboravljaju da je bilo preko 100 političkih ubojstava izvan Jugoslavije od 1945. do 1990. godine. Udba je bila aktivna u svakoj hrvatskoj emigrantskoj zajednici u SAD-u, Njemačkoj, Kanadi i Australiji”, napisao je jedan korisnik, a Beljak mu je odgovorio:
“Preko 100? Očito ne dovoljno. Vidjeli smo tko je radio sr*nja i tko je uzrokovao ratove od ’91. do ’99. Fašisti u bivšoj Jugoslaviji i drugim zemljama koji su, nažalost, pobjegli Udbi”. (Krešo Beljak).
Nakon svega Beljak je svoju izjavu skinuo s Twittera i pokušao opravdati.
Tko je Krešo Beljak – od opravdavanja udbaških ubojstava do pobornika bratstva i jedinstva?
Krešo Beljak – današnji predsjednik potonulog HSS-a poznat je po izjavama koje izazivaju zgražanje
Drago Stipac – predsjednik HSS-a, humanist, borac protiv totalitarizma, žrtva UDBA-e
Foto: snimka zaslona
Predsjednik HSS-a Drago Stipac – mirotvorac, humanist i žrtva UDBA-e
Pokojni borac za ljudske slobode, protivnik totalitarnih režima, žrtva UDBA-e i predsjednik HSS-a Drago Stipac rođen je u Busovači u HSS-ovskoj obitelji, a umro ja današnji dan 1995. godine, ne dočekavši svoj san – slobodnu Hrvatsku. Ono što se dogogdilo nekoliko mjeseci u Oluji.
Kao mlad je uključio se u rad HSS-a, stožerne stranke Hrvata u monarhističkoj velikosrpskoj Jugoslaviji. Bio je optužen za sudjelovanju u puču Vokić-Lorković za vrijeme NDH.
Odmah nakon rata progoni ga UDBA, a komunisti ga zatvaraju na 8 mjeseci tamnice bez suđenja. Nakon toga je otišao u Zagreb, gdje je u vrijeme „hrvatskog proljeća“ pnovno meta UDBA-e. Kao nevin osuđen je na 2,5 godine teške robije kao politički zatvorenik.
Po izlasku iz zatvora uključio se u veze sa HSS-om u inozemstvu, što je u jednopartijskom i totalitarnom sistemu bilo zabranjeno i strogo kažnjivo, pa je sve činio u ilegali. Uključio se u početke oporbenog rada protiv komunizma krajem 80-ih i povezao se sa Tuđmanom i grupom Hrvata koji su osnovali HDZ. Ubrzo je podnio ostavku i okrenuo se obnovi HSS-a na radićevskim izvorištima.
Pošto je 1990. godine na inicijativu predsjednika Središnjeg odbora HSS u inozemstvu dra Josipa Torbara, kao nositelja kontinuiteta i legitimiteta Stranke, stvoreno koordinacijsko tijelo za ujedinjavanje svih radićevskih grupacija HSS, Drago Stipac je na temelju svog ugleda i zbog iskustva i sposobnosti koje je imao, na Ujediniteljskoj skupštini HSS-a 25. svibnja 1991. jednoglasno izabran za predsjednika HSS.
Posebno treba istaknuti vezu Drage Stipca s bosansko-hercegovačkom političkom stvarnošću. S istančanim osjećajem za prava rješenja u teškoj krizi u BiH on je bio prvi političar koji je ukazao na jedan put rješenja koji ide izvan unitarističkog bošnjaštva ili separatističkog srpstva. To je bio put ka integralnoj državi BiH, uspostavljenoj na kantonalnoj osnovi, uz poštivanje identiteta i interesa sva tri konstitutivna naroda. Bio je i jednim od sudionika stvaranja HSS Bosne i Hercegovine.
U razdoblju od 1991. do 1993. bio je predsjednikom Hrvatskoga društva političkih zatvorenika.
Hrvatskoj javnosti je malo poznato da je do obnove javnog djelovanja HSS-a došlo 20. studenoga 1989., u vili Nede Prpić Gamiršek, koja je bila glavna tajnica obnovljenog HSS-a, a poslije i počasna predsjednica HSSa. Predsjednik obnovljenog HSS-a bio je dr. Nikola Novaković. Njega su 1977., u 64. godini, uhitile komunističke vlasti te je osuđen na 12 godina zatvora.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
