Kad se magla raščistila nad južnom Francuskom u nedjeljno popodne 2. ožujka 1969., upalilo se zeleno svjetlo za dugo očekivani prvi let Concordea.
Novinari su obavijest o tome da uskoro slijedi pokusni let dobili dva dana unaprijed. Svijet je na to čekao otkako je taj futuristički avion, sa svojim zašiljenim nosom i delta krilima, javno predstavljen u prosincu 1967. godine.
Leti!
Nekoliko stotina novinara i gledatelja okupilo se nedaleko od piste zračne luke u Toulouseu, gdje je izgrađen prototip 001 francusko-britanskog zrakoplova.
S francuskim pilotom Andreom Turcatom za komandama i uz izravni televizijski prijenos, Concorde je zarulao pistom nedugo nakon 15.30 sati.
Ubrzavao je i vinuo se u visine poput strijele.
“Leti! Concorde napokon leti!”, uzviknuo je komentator BBC-ja Raymond Baxter.
Agencija AFP poslala je u svijet kratku vijest: “Concorde je poletio.”
Concord ili Concorde?
S obje strane La Manchea bili su ponosni.
Britanija i Francuska udružile su snage 1962. kako bi izgradile zrakoplov koji će moći letjeti brže od zvuka.
U stvari je Concordeova maksimalna brzina bila više nego dvostruko veća od brzine zvuka.
Suradnja dviju vlada i dvaju proizvođača zrakoplova – British Aircraft Corporationa (Sada BAE Systems) i Sud-Aviationa, prethodnik Airbusa, imala je i niz prepreka i razlika.
Čak i naziv zrakoplova, koji znači “sloga” na oba jezika, bio je kamen spoticanja: “Concord” u engleskoj verziji ili “Concorde” u francuskoj.
Britanski ministar tehnologije Tony Benn riješio je taj spor 1967. zadržavši francusko “e” na kraju. Kazao je da je to simbol za “izvrsnost” (“excellence”), “Englesku”, “Europu” i “srdačan dogovor” (“entente cordiale”).
Turcat je na prvom letu Concordea izveo samo krug nad rijekom Garonne sa smanjenom brzinom i izvučenim podvozjem.
Cilj nije bio oboriti rekord u brzini nego “pokazati da avion može letjeti” i “vratiti se na zemlju”, kako je kasnije objasnio.
Tutnjava četiri snažna motora i silueta zrakoplova, poput ptice grabljivice na nebu, zaustavili su promet na obližnjoj autocesti jer su ljudi stali i gledali, izvijestio je AFP.
U kokpitu je bilo napeto. Tri od četiri sustava hlađenja zraka su se pokvarila i temperatura je brzo rasla.
“Uskoro smo se obilno znojili pod kacigama”, prisjetio se Turcat u svojoj knjizi “Concorde”, objavljenoj 1977.
Kada su pri slijetanju kotači dotaknuli pistu, pojavilo se nešto dima zbog kočenja i otvorio se stražnji sigurnosni padobran koji je usporavao “stroj” težak 112 tona.
Okupljeno mnoštvo je zapljeskalo
Let je trajao 27 minuta. Britanski pokusni let izveo je pilot Brian Trubshaw nekoliko tjedana kasnije, 9. travnja, na prototipu 002 izgrađenom u Britaniji.
Prvog listopada Turcat je zrakoplovom prvi put probio zvučni zid.
“Ovaj prvi let nije kraj”, rekao je Turcat stotinama novinara nakon prvog leta. “Tek počinjemo”.
Proći će još sedam godina i 5500 sati pokusnog letenja prije nego što Concorde uđe u komercijalnu upotrebu 1976. godine.
Za Air France i British Airways komercijalno je letio idućih 27 godina.
Nesreća kod Pariza 2000. kada je poginulo 113 ljudi bila je zloguki glasnik njegova kraja.
“Velika bijela ptica” konačno je umirovljena tri godine poslije zbog visokih troškova i sve manjeg tržišta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
