Za Hrvatsku i Zagreb osobito je važan sabor održan 7. ožujka 1557. godine jer otada sabor djeluje kao jedinstven sabor Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Održao se upravo u Zagrebu, a sačuvane su i zapisničke knjige. U njima piše da sabornici mole kralja Ferdinanda I. Habsburškog “da bi se udostojalo svoj kraljevski grad na brdu Gradec koji je metropola istih kraljevstava Njegovo Veličanstvo milostivo i dalje utvrđivati i jačati, da ne bi, pošto bi taj grad bio izgubljen, pali ostatci ovog kraljevstva”.
Najviše zakonodavno tijelo u hrvatskim zemljama bio je sabor. Na saborima se oduvijek raspravljalo o važnim pitanjima i donosilo odluke, neke bolje, neke lošije. Postojao je Hrvatski sabor, Slavonski sabor i Dalmatinski sabor, a ponekad su se održavali zajednički sabori.
Budući da je sabor važan događaj, on se održavao u značajnijim mjestima na području hrvatskih razjedinjenih zemalja. Pa tako znamo da se već 1273. u Zagrebu održao sabor Kraljevine Slavonije, a zapisnik iz te godine je najstariji sačuvani zapisnik nekog saborskoga zasjedanja. Zagreb je u to vrijeme bio sjedište kraljeva zamjenika i bana te sudske i crkvene vlasti. Budući da ga je posjećivao i sam kralj, 1335. izgrađena je kraljevska palača (dinastija Anžuvinaca), čiji su ostatci pronađeni u nedavnim arheološkim iskopavanjima blizu parka Grič.
Međutim, za Hrvatsku i Zagreb osobito je važan sabor održan 7. ožujka 1557. godine jer otada sabor djeluje kao jedinstven sabor Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Održao se upravo u Zagrebu, a sačuvane su i zapisničke knjige. U njima piše da sabornici mole kralja Ferdinanda I. Habsburškog “da bi se udostojalo svoj kraljevski grad na brdu Gradec koji je metropola istih kraljevstava Njegovo Veličanstvo milostivo i dalje utvrđivati i jačati, da ne bi, pošto bi taj grad bio izgubljen, pali ostatci ovog kraljevstva”.
Tako se Zagreb prvi put u pisanim dokumentima spominje kao glavni grad Hrvatske. U to vrijeme još nije postojala zgrada namijenjena sjednicama sabora, pa su se sabornici sastajali po kućama uglednika. Zanimljivo je napomenuti da se sabor u to vrijeme naziva spravišće i stanak, a na latinskom diaeta, congressus, congregatio generalis ili conventus Regni.
