80. obljetnica pokolja nad Hrvatima u Grahovu i Krnjeuši: ‘Ustanici’ mučili župnika Gospodnetića

Misnim slavljem u subotu 7. kolovoza 2021. u 11 sati, u župnoj crkvi sv. Ilije proroka u Bosanskom Grahovu bit će obilježena 80. obljetnica mučeništva grahovskog župnika don Jujra Gospodnetića i stradanja preko 200 tamošnjih katolika. Sv. Misu predvodit će banjolučki biskup Franjo Komarica koji će nakon mise blagosloviti vitraje, rad akademskog slikara Svetislava Cvetkovića iz Širokog Brijega, postavljene na prozorima grahovske župne crkve.

> Vladimir Šulentić svjedoči za Narod.hr: ‘Ustanak’ u Srbu bio je četnički, a počeo je pokoljem moje obitelji u Zrmanja Vrelu

> Ženu i djecu Milana Šulentića u smrt odveo njihov vjenčani kum: Tko sprječava da se očisti ljaga s obiteljskog imena?

Biskup Komarica predvodit će misno slavlje u 11 sati i na katoličkom groblju u Krnjeuši, u nedjelju 8. kolovoza 2021., u povodu 80. obljetnice mučeništva župnika Krešimira Barišića i stradanja preko 240 krnjeuških Hrvata katolika.

Juraj Gospodnetić je kao župnik Bosanskog Grahova od četnika mučen i ubijen po izbijanju ustanka u zapadnoj Bosni 27. srpnja 1941. Za grob mu se ni danas ne zna. Sa župnikom don Jurjem tih je dana ubijeno preko 200 žena, djece i muškaraca Hrvata, župljana Bosanskog Grahova u selima Obljaj, Korita, Luke, Ugarci, Crni Lug i dr.

Najstrašniji zločin četnici su počinili nad obitelji Barać, ubivši majku Anicu s njezinih devetoro malodobne djece.

Od prijeratnih preko 1000 vjernika župe Bosansko Grahovo, kraj II. svjetskog rata dočekalo ih je na ognjištima samo nekoliko desetaka. Zemlja i imovina grahovskih Hrvata je uglavnom oteta i nacionalizirana te podijeljena novim vlasnicima.

Po izbijanju četničkog ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici na udaru ustanika se našla i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskog Petrovca. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.

Točan broj ubijenih stanovnika Hrvata nikad se nije utvrđen. Istraživanjima se došlo do preliminarne brojke od 240 ubijenih nedužnih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti. Brojka od 240 osoba – koja nije konačna – odnosi se na uži dio župe i ne obuhvaća predjele koji su najviše stradali: južni dio župe oko Kulen Vakufa i Vrtoča s pripadajućim selima. Također, brojka ne obuhvaća poginule domobrane.

Među ubijenima je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje, koji su zvjerski mučeni, ubijeni i bačeni u goruću župnu crkvu. Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti uništena tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja “Križ” koje je uređeno i ograđeno prošlih godina.

Sličnu sudbinu posvemašnjeg uništenja tada su doživjele i susjedne katoličke župe u Bosanskom Petrovcu, Drvaru i Bosanskom Grahovu, te Borićevac, Srb, Donji Lapac i Udbina u susjednoj Lici, dok su župe Ključ i Glamoč desetkovane. Po svršetku II. svjetskog rata većini preživjelih stanovnika tih župa tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike.

Navedenim zločinima, na širokom području zapadne Bosne i istočne Like, uništen je svaki trag hrvatske i katoličke nazočnosti, od rijeke Sane do obronaka Velebita i od Glamočkog polja preko Krbave do Ličke Plješivice.