Okruglim stolom i raspravom o konzervativnoj misli, pogledima i idejama u Hrvatskoj i u svijetu počeo je Kulfest – festival progresivne kulture, kojeg su u ime udruga Vigilare i Centra za obnovu kulture predstavili su njihovi predsjednici dr. sc. Stjepo Bartulica (COK) i dr. sc. Vice John Batarelo (Vigilare).
Bartulica, koji je i povjerenik predsjednika Ive Josipovića za vjerske zajenice, istaknuo je kako nisu revolucionari te znaju kako nikakav pomak u društvu ne ide preko noći.
„Međutim, vjerujemo u napredak i vjerujemo u Hrvatsku“, istaknuo je Bartulica.
Moderator je bio dr. sc. Nino Raspudić, sveučilišni profesor i društveni komentator, a uz njega su sudjelovali prof. dr. sc. Slaven Letica, sveučilišni profesor i društveni komentator, dr. sc. Robin Harris, bivši savjetnik britanske premijerke Margaret Thatcher i Damir Jelić, gradonačelnik Karlovca i zastupnik u Hrvatskom saboru (HDZ).
Bartulica: Konzervatizam nije ideologija već stav o životu, drži do nekih načela koja su trajna, vječna
„Vjerujemo da su naše ideje dobre i da imaju budućnost“, ocijenio je Bartulica te dodao „ali nije lako jer naslijeđe komunizma teško je savladati“.
Pojasnio je kako su mnogi mislili da će tranzicija nakon Domovinskog rata biti bezbolnija – no nije tako.
„Tu smo da se otvoreno govori o našim problemima danas“, ocijenio je te dodao kako se određena načela moraju jasno istaknuti.
„Konzervativci znaju da ljudska narav pati od ozbiljnih grešaka, odnosno da smo ranjivi kao ljudi – u startu smo svjesni da ne možemo stvoriti savšeno društvo“, pojasnio je te dodao da smo „u startu skeptični prema svim ideologijama – konzervativizam nije ideologija već stav o životu, o stvarnosti, drži do nekih načela koja su trajna“.
Objasnio je da režimi, uređenja dolaze i odlaze, ali da neke stvari ostaju zauvijek – obitelj, religija koja ima svoje mjesto u društvu.
„Ovdje nije riječ o katolicizmu, već o zdravorazumskim stavovima“, ocijenio je te dodao kako treba osloboditi da pojedinci sami nešto stvore i na taj način ostavre svoje dostojanstvo.
„Želimo se založiti za ograničenu vlast – bez obzira koja stranka vodi državu, važno je u ovo vrijeme kad se vlast zloupotrebljava“, istaknuo je te dodao kako otvoreno treba govoriti što je političko pitanje a što ne.
„Nažalost živimo u vremenu kad se sve politizira, sve postaje predmet politike – neke stvari bi trebali postići konsenzus o kojima politika ne može odlučivati kao na primjer o privatnom vlasništvu i pravo na život“, ocijenio je te dodao kako je skupo plaćena naša sloboda.
„Slobodniji smo nego ikad u povijesti te trebamo iskoristi tu slobodu zahvaljujući ljudima koji su se žrtvovali u Domovinskom ratu“, istaknuo je te dodao kako Domovinski rat pripada skupini svetih načela, bez kompromisa.
„Domovinski rat je temelj naše slobodne države i tu nema prostora za kompromise“, zaključio je Bartulica.
Batarelo: Razgovor o ljevici i njezinom utjecaju na Hrvatsku još nije ušao u mainstream rasprave i debate
„Ideje imaju svoje posljedice i mnoge su ideologije poharale hrvatsko društvo – država i društvo moraju na neko vrijeme duboko pogledati u sebe i pitati bolna pitanja koji je smisao života i postojanja i kako stvoriti društvo u kojem će se poštivati 3 važne osnovice – poredak, pravda i sloboda“, ocijenio je Vice John Batarelo.
Pojasnio je da u Hrvatskoj imamo nešto drugo što se manifestira od kraja Drugog svjetskog rata do danas – kulturna i politička hegemonija radikalne, odnosno ljevičarske misli.
„Razgovor o ljevici i njezinom utjecaju na Hravatsku još nije ušao u mainstream rasprave i debate u Hrvatskoj“, ocijenio je te dodao kako živimo u posljedicama komunizma i usudio bih se reći postkomunizma – tranzicijska faza koja nije uspjela.
„Ovakvi sustavi opstaju zbog našeg konformizma i straha – strah izraziti svoje mišljenje, suprotstaviti se uvriježenom mišljenju ili samo postavljinim autoritetima“, istaknuo je te dodao kako taj stav igra ulogu samonametnute autoblokade i paralizira ljude u Hrvatskoj – nekima takvo stanje i odgovara.
Objasnio je kako želi Hrvatsku – slobodnu, ponosnu gdje svaki pojedinac i zajednica mogu ostvariti svoje snove i zamisli bez sveobuhvatne intervencije države.
„Vrijeme je da se vratimo izvorima – na ono što je dokazano kroz stoljeće da funkcionira i da poštuje osnovna ljudska postignuća koja su se stvarala naraštajima i na temelju ljudske naravi“, istaknuo je te dodao kako konzervatizam nije ideologija nego negacija idelogija – stanje uma, način gledanja civilnih društvenih pojava.
„U Hrvatskoj je došlo vrijeme za bolje upoznavanje konzervativne misli i stavova – to je neminovnost, kao što se događaji u nedavnoj prošlosti u civilnom društvu u Hrvatskoj pokazala“, ocijenio je te dodao “ta tiha konzervativna Hrvatska je progovorila – i to tako glasno da su se posljedice osjetile na domaćoj političkoj društvenoj sceni kao i izvan Hrvatske“.
Generički fundamentalni konzervativci su vrlo rijetki, rekao je Slaven Letica i istaknuo da se pridružio konzervativnom mišljenju jer je u manjini, ugroženo, da se nad njim radi nasilje.
„Ljudi koji su usmjereni na vlastitu domovinu, poštuju žrtve, tradiciju“, ocijenio je te dodao kako je to bila njegova moralna dužnost kao 90-ih kad se priključio stvaranju samostalne Republike Hrvatske.
