Prvi festival radosne kulture – FRKA festival, neovisni kulturni projekt entuzijasta iz Virovitice, koji u svoj grad žele donijeti jednu drugačiju kulturu, sinoć je izazvao veliko zanimanje i reakciju publike. Današnji program se nastavlja uz isto tako zanimljive sadržaje.
U Gradskoj knjižnici Virovitica u 19.00 sati održat će se kazališna večer posvećena hrvatskoj drami na temu Domovinskog rata uz voditeljicu programa prof.dr. Sanju Nikčević. U 20 i 30 sati otvorit će se izložba “Hrvatska drama na temu Domovinskog rata”.
Potaknuta izjavama da nema ratne drame ili da nema dobre ratne drame, autorica prof. dr. sc. Sanja Nikčević započela je istraživanje hrvatske drame koja je napisana od 1991. do 2011., a tema joj je Domovinski rat.
Rezultat istraživanja su 94 drame, koje su napisala ugledna dramska imena (Pavličić, Kušan, Bakmaz, Šorak, Supek, Brešan, Šehović, Šovagović Filip, Valent, Srnec Todorović, Vidić, Šodan, Mitrović Nina, Prica, Sajko, Mihanović, Matišić, Bukvić, Perković, Bužimski, Međimorec, itd.). Velik je broj odličnih drama, a fascinira raznolikost — kako žanrovska (od drame i alegorije do komedije i mjuzikla), tako i tematska (političari, prognanici, ratnici, pozadina, skloništa, ratne i mirnodopske kronike, pojedinačni sukobi i problemi…).
Gradska knjižnica Virovitica i izdavačka kuća Alfa priređuju u povodu Dana knjige jedinstvenu kazališnu večer posvećenu hrvatskoj ratnoj drami. Na kazališnoj večeri bit će predstavljena knjiga Sanje Nikčević Antologija hrvatske poratne drame (1996. – 2011.), koja je svojevrsni nastavak ranije izdane Antologije hrvatske ratne drame (1991. – 1995.).
Drame govore o posljedicama koje su rat i ratna događanja ostavila na društvo, pojedince, moral, vrijednosti i sliku svijeta oko nas. Drame će biti predstavljene izvedbama glumaca iz predstava, fotografijama, video-isječcima i audio-isječcima. Nakon Krvavog Uskrsa na Plitvicama, 31. ožujka 1991, i svih događaja te godine (pokolj u Borovu Selu, proglašenje neovisnosti Hrvatske), već 1992. godine prve ratne drame imaju praizvedbe po hrvatskim kazalištima i tako će biti sve do potpisivanja Erdutskog sporazuma, 12. studenoga 1995., ali i nakon toga. One su prikazivale ono što se netom proživljavalo tijekom rata u cijeloj Hrvatskoj.
Iako prikazuju tragičnu situaciju, te ratne drame oslikavaju rat drugačije od očekivanog. Ono što im je zajedničko jest realnost prostora, likova, situacija i jezika, dok su različite po pričama koje pričaju i žanrovima kojima ih prikazuju. Rat je u njima ispričan iz mnogih kutova: ljubavna priča dvoje mladih i prekinuta glazbena karijera zbog rata, odlazak iz Zagreba u Osijek i razmišljanje o ratu kroz književni referat, tragičan gubitak obitelji i suočavanje s početkom ratnoga profiterstva u Zagrebu, mijenjanje srpskih i hrvatskih kuća, odlazak u dragovoljce kao bijeg zbog situacije u obitelji, svećenikova nevjerica i nemoć dok gađaju njegovu crkvu… Pristup temi rata raznovrstan je, tako da antologija žanrovski pruža širok raspon od lakših do težih žanrova.
Ono što ove drame jasno definiraju jest vrsta rata, a to je napadački rat. U njima se točno vidi tko su žrtve, a tko agresori, oni su navedeni pravim imenima (hrvatska vojska i civili, JNA i srpske paravojne formacije). Pisali su ih svjedoci rata iz potrebe da progovore o tom vremenu straha, kako bi ono ostalo legitimno i zabilježeno.
Danas, s dvadesetogodišnjim vremenskim odmakom od kraja rata, kada poslijeratno iskustvo premiješta osjećaje straha i tjeskobe u neke druge prostore, kada neprijatelj nije tako jasno određen i kad smo vraćeni u prosječnost svakidašnjosti i njezinoj dosadnoj kompliciranosti, ratne nam drame pružaju svjedočanstvo jednoga sasvim drukčijeg vremena, u kojem su ljudi bili spremni mnogo žrtvovati i za sami privid normalnosti.
Sadržaj izložbe “Hrvatska drama na temu Domovinskog rata”:
– popis hrvatskih drama na temu Domovinskog rata od 1991.-2011. (uz podatke o životu djela – objavi,izvedbi i sl.),
– knjige, časopisi, antologije u kojima su objavljene drame s temom Domovinskog rata,
– fotografije i programi iz predstava.
Izložba je postavljena povodom izlaska Antologije hrvatske poratne drame (Alfa, 2014.).
Građa je iz fundusa Gradske biblioteke i čitaonice i privatnog fundusa Sanje Nikčević, antologičarke.
Cijeli program možete pročitati ovdje.
