Sedamdeset i treća obljetnica stradanja stanovnika Zrina obilježena je u subotu 10. rujna u ovom povijesnom hrvatskom mjestu. Program obilježavanja započeo je molitvom ispred križa podno Starog grada Zrina, te mimohodom do mjesta srušene župne crkve Našašća sv. Križa koju su 1943. godine srušili partizani.
Tom prigodom misno slavlje predvodio je potomak Zrinjana krčki biskup Ivica Petanjak u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, ravnateljem Zaklade za obnovu crkve u Zrinu mons. Markom Cvitkušićem i tridesetak svećenika. Ova obljetnica okupila je i nekoliko tisuća hodočasnika pristiglih iz cijele Hrvatske, a ponajviše prognanih Zrinjana i njihovih potomaka.
Na početku sve okupljene pozdravio je biskup Košić podsjetivši kako je Zrin na jučerašnji dan 1943. srušen, Zrinjani pobijeni i protjerani te kako su mnoge godine prolazile i samo učvršćivale spoznaju da Zrina više nema. „Ipak,mi smo tu, u Zrinu, jer vjerujemo da Zrin nije mrtav, da ova naša župa – u kojoj je rođen i naš nacionalni junak Nikola Šubić Zrinski, čiju smo 450. godišnjicu slavne pogibije u Sigetu također prije koji dan spominjali i o čemu svjedoči postavljena ploča na starom gradu, u Zrinu u kojem su rođeni Stjepan i Katarina, roditelji našeg biskupa Ivice Petanjka – ova župa postoji i živi u našim srcima, u srcima domoljuba koji dajemo ovdje, iz godine u godinu, na ruševinama župne crkve, svoj sveti zavjet da Zrin nećemo zaboraviti i da će ovo stradanje našeg naroda biti temelj naše daljnje borbe za Hrvatsku, koja na žalost još nije dovršena. Neka nas sve Gospodin blagoslovi i naša nastojanja da se slavni Zrin oživi, da se probudi i narod i država te uzvisi ovo mjesto stradanja našega hrvatskog naroda na dostojno mjesto koje mu pripada“, poručio je biskup Košić.
U homiliji biskup Petanjak je rekao kako mi danas ovdje hodamo sa strahopoštovanjem po tuđim kućama, dvorištima i mrtvima, jer su se ovdje prije više od 70 godina sukobile dvije vizije svijeta, dva shvaćanja života, pa sukladno tome i dva shvaćanja Boga. „U istoj zemlji, na istom području, u isto vrijeme žive ljudi koji ne misle isto. Jedni grade život, drugi ga uništavaju. Jedna vizija svijeta, Božja vizija, bila je život mještana koji su živjeli na svojoj zemlji, obrađivali je i živjeli od rada svojih ruku. Živjeli svoji na svome. A onda je došla druga vizija, bezbožnička, koja je rekla: tuđe treba osvojiti, opljačkati, ubiti i zapaliti i zvat ćeš se osloboditeljem i bit ćeš ubrojen među heroje i zvat će te naprednim jer se napredni svijet gradi uništavajući tuđe. Takve tekovine trebalo bi, prema njihovoj viziji ugraditi u suvremno društvo i u novu Hrvatsku državu, nek’ se zna da su joj temelji krvavi. Zrinjanima je to jako dobro poznato“, rekao je biskup Petanjak te dodao kako je to sada i objavljeno u novoj knjizi gospodina Borovčaka „Zrin 1943. – Svjedoci komunističkog zločina“, koja donosi izvorni dokument iz Zbornika dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu jugoslavenskih naroda u izdanju Vojnog istorijskog instituta JNA iz 1957. godine u kojem je objavljena Zapovijed napada na Zrin, dana 8. rujna 1943., kao i Izvještaj štaba o napadu na Zrin 12. rujna 1943. godine, a koji pokazuju kako je Zrin nakon tri dana „potpuno likviridiran“.
U nastavku biskup Petanjak je podsjetio kako je 9. i 10. rujna 1943. u Zrinu ubijeno više od stotinu ljudi, jedan dio prije ovih datuma, a više od stotinu Zrinjana ubijeno je nakon rata, većinom bez ikakvog suda i presude. „Nakon ovih službenih podataka i nakon iskustva Domovinskog rata, normalan čovjek se mora pitati može li se suvremena Hrvatska država graditi na tekovinama tzv. narodnooslobodilačke borbe? Ako je odgovor da, onda su u pravu svi oni koji su napustili ovu zemlju. Jer posljedice onoga što nam se preko 70 godina servira dovele su do toga da ni danas, kada imamo svoju državu, nitko ne vjeruje u nju kao instituciju, jer smo svih ovih godina živjeli kao podvojene osobe koje svoju zemlju nisu doživljavale kao domovinu majku, koju treba voljeti, nego kao mačehu koju se mora podnositi. Kao što je nekoć zmija u raju zemaljskom prvom čovjeku dala lažnu sliku o Bogu, tako je i nama komunistička ideologija dala lažnu sliku o domovini. Nismo bili kao djeca koja vjeruju i povjeruju svojoj majci, nego kao siročad koja bježi od maćehe i trpi je zato što nam je nametnuta. Jer ako su u istoj državi jedni uživali sve moguće povlastice, a drugi su bili građani drugog reda, kako se može voljeti takva zemlja? Ako u svojoj zemlji ne smiješ reći tko si, kako ćeš je voljeti? Zato je još uvijek u svijesti našeg čovjeka da državi ne treba vjerovati, da joj ne treba plaćati poreze, da je treba, gdje je god moguće, iskoristiti. Naš čovjek ne doživljava svoju državu kao majku koja se brine za njega i za opće dobro društva, nego kao maćehu koja ima dvostruka mjerila: svojoj djeci daje sve, a drugu djecu drži kao sluge. To su posljedice komunističke izgradnje svijeta čiji danak još uvijek plaćamo i čijeg se naslijeđa prošlosti još nismo oslobodili. To potvrđuje i ovo mjesto na kojem danas stojimo. I 73 godine nakon ozakonjenog zločina još uvijek Zrinjanin u svom Zrinu stoji na svojoj zemlji, a ona nije njegova jer mu je oteta. Zrinjanin je tuđinac u svome mjestu. Gost u svojoj kući, prognanik u svome dvorištu“.
Biskup je rekao i kako do danas još nismo doživjeli da su zločinci iz prošlog sustava rekli da su pogriješili. „I ne samo da nisu osuđeni, nego su za svoj zločin i nagrađeni. To je ono što još uvijek stvara podjele u ovom društvu i što još uvijek mnogi ne doživljavaju ovu zemlju kao majku nego kao maćehu… Ako želimo imati budućnosti moramo usvojiti Isusovo načelo: ‘Budite milosrdni kao što je milosrdan Otac vaš nebeski’. Budite kao Bog na Isusov način. Budite kao Bog, kao što je to bio Isus kao čovjek. Biti milosrdan kao Bog ne znači zaboraviti i negirati prošlost i povijest, nego se izdignuti iznad svega onoga što je tu povijest degradiralo i urediti ovu zemlju i civilizaciju prema iskonskoj Božjoj viziji svijeta“, zaključio je biskup Petanjak.
Na kraju, okupljenima se obratio i Ravnatelj Zaklade mons. Cvitkušić pozvavši okupljene da podupru gradnju crkve u Zrinu i zahvalivši svima koji su omogućili da se obilježi ova obljetnica te biskup Petanjak koji je rekao kako je ovo trenutak da se poništi presuda Zrinjanima kao što je poništena blaženom Stepincu.
Na ovogodišnjoj su misi i komemoraciji žrtvama održanoj nakon mise, sudjelovali i članovi Generalskog zbora predvođeni predsjednikom Zbora generalom Pavlom Miljavcem, gardisti Počasno-zaštitne bojne Oružanih snaga RH-a, predstavnici braniteljskih udruga, župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić, kao i brojni drugi javni i politički djelatnici.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
