Gradski muzej Karlovac predstavio je u petak kroz izložbu i predavanje ‘Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši’ ženski svileni prsluk, grobni nalaz iz 17. stoljeća, koji predstavlja najstariji svjetovni odjevni predmet nađen na tlu Hrvatske, a nosila ga je plemkinja sahranjena u kriptu ispod glavnog oltara Crkve sv. Nikole biskupa na Žumberku.
Kroz predavanje o arheološkim i konzervatorsko-restauratorskim radovima u toj crkvi i oko nje konzervatorica Gordana Car predstavila je publici Muzeja osim prsluka i kožne cipele iz istog groba, te još ukupno 162 arheološka izloška, uglavnom grobne nalaze iz grobova oko crkve.
Konzervatorica Car kaže da je prsluk sasvim sigurno sačuvani odjevni predmet od najstarije tkanine u Hrvatskoj, nastale krajem 17. stoljeća, dok je možda sašiven, prekrojen i nošen naknadno, početkom 18. stoljeća. Iako se radi o baroku, razdoblju iz kojeg je u Europi sačuvano dosta odjevnog ruha plemstva i raznih dostojnika, u Hrvatskoj je osim liturgijskog ruha vrlo malo sačuvanih primjeraka svjetovne odjeće. U zagrebačkom Muzeju za umjetost i obrt i u Splitu samo je po nekoliko primjeraka iz 18. stoljeća, pa ovaj najstariji predmet zavrjeđuje, kaže Car, da se istraži šire, prije svega da se pokuša ustanoviti o kojoj se plemkinji radi.
Ona smatra da bi se kroz istraživanje još mogli naći mnogi odgovori, kao što sada znamo da je prsluk bio na posmrtnim ostacima žene, a nekoliko se godina mislilo da je u kripti bio muškarac, sahranjen u prsluk.
“No nakon obavljenih konzervatorskih radova oblik prsluka nam je govorio da trebamo DNA analizu, te smo tek lani dobili potvrdu da se radi o ženi”, rekla je Car i izrazila zadovoljstvo što se prsluk tako dobro održao.
To je bilo moguće , dodaje, prije svega zato što je od svile, koja nije toliko osjetljiva na kiselost koja se razvija u grobu, kao celulozna vlakna lana ili pamuka. Primjerice, uz te je posmrtne ostatke, također u kripti ispod oltara, pronađen i lijes s tijelom male djevojčice, na kojem su ostala sačuvana samo svilena marama oko glave i svilena vrpca povezana oko ruku, te prstenčić, a odjeća je kroz stoljeća nestala, raspala se, jer je očigledno bila sačinjena od celuloznih vlakana, rekla je Car.
Izložba i predavanje su sastavni dio manifestacije Dani europske baštine, a autorica izložbe dr. sc. Ana Azinović Bebek, arheologinja Hrvatskog restauratorskog zavoda, kaže da je ova izložba rezultat višegodišnjih arheološko-konzervatorsko-restauratorskih istraživanja koja su rezultirala spoznajom da su u 14. i 15. stoljeću pokojnike na Žumberku ukapali u zemljane rake umotane u mrtvačko platno, pa su stoga ti grobovi uglavnom bez arheoloških nalaza. U 16. stoljeću dolazi do promjene pogrebnih običaja, pokojnici se u novom vijeku ukapaju odjeveni u bolju odjeću, najčešće s nabožnim predmetima kao što su križevi, krunice i svetačke medaljice.
Ovi predmeti svjedoče ne samo o osobnoj pobožnosti, omiljenim svecima i vjerskim običajima nego i o mobilnosti stanovnika, da su Žumberčani odlazili na hodočašća unutar današnje Hrvatske, ali i u Italiju, Austriju i Njemačku.
Izložba pod istim nazivom, ‘Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši’ ostat će otvorena do 28. rujna.
