Galerija Klovićevi dvori za jesen najavljuje velike obljetničke izložbe

Foto: Suradnik13/wikimedia commons

Galerija Klovićevi dvori nakon retrospektiva istaknutih hrvatskih umjetnika u prošloj sezoni za iduću najavljuje program s dvije velike obljetničke izložbe, kojima će se obilježiti 100. godišnjica osnutka Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice i 90. godišnjica osnutka likovnog udruženja Zemlja.

Pod nazivom “Trag nadahnuća, Linija ljepote – Prvih 100 godina Grafičke zbirke NSK” 19. rujna otvara se izložba koja predstavlja rijetko izlaganu građu najveće i nastarije takve zbirke u Hrvatskoj, crteže, grafike, grafičke mape, plakate i razglednice.

“Malo je poznato da ta zbirka čuva prava remek-djela hrvatske i svjetske umjetnosti, a namjera nam je provesti posjetitelje odabirom raznolikih djela i građe iz bogatog fundusa od 15. stoljeća do danas”, ističu iz Klovićevih dvora.

Uz dosad nikad viđena djela iz fonda Zbirke izložit će se i ona dobro znana – Bogorodicu Julija Klovića, djela Martina Kolunića Rote, Krista i Apostole Andrije Medulića, vrijedan crtež Celestina Medovića, jedinstven autoportet Rembrandta, izbor od starijih autora do djela umjetnika koji su obilježili 20. stoljeće, kao i djela suvremenika.

Među njima su i djela za grafički medij važnog Tomislava Krizmana, španjolski pejzaži Ljube Babića, vedute Menci Clementa Crnčića, koji su ujedno i jedni od osnivača Zbirke, djela prve žene na Pruskoj umjetničkoj akademiji Käthe Kollwitz, Georgea Grosza, Oskara Kokoschke, arhitekta Fischera von Erlacha, sve do Andrije Maurovića, Mirjane Vodopije, Miroslava Šuteja, plakata Borisa Bućana ili djela iz donacije Mirka Ilića kao i mnogih drugih radova domaćih i stranih autora.

“Tematsko predstavljanje fonda inspirirano je sposobnošću mišljenja o predodžbama, simbolima i metaforama – sveprisutnim ljudskim nadahnućem – koje je sada, zanemarujući doba nastanka, stil, tehniku, vrstu i dimenzije, građu objedinilo u nove cjeline ilustrirajući ukupnost ljudskog postojanja i stvaranja”, napominje se u najavi izložbe.

Dodatnu dimenziju izložbi, koja će biti otvorena do 3. studenog, dat će mogućnost usporedbe umjetničkih ostvarenja unutar pojedinih tema, s promjenama u “izrazu, formi, mišljenju, umjetničkom htijenju”.

Velika izložba za devedeset godina Zemljaša

Za 28. studenog najavljeno je otvorenje izložbe “Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929.-1935.”, kojom Klovićevi dvori nastavljaju svoju tradiciju valoriziranja pojedinih umjetničkih opusa, fenomena i pojava koji su obilježili povijest hrvatske likovne umjetnosti.

Mlađe generacije imat će se priliku upoznati s djelovanjem umjetničkog udruženja koje je prije 90 godina kao sveobuhvatni društveni i kulturni projekt okupilo slikare, arhitekte i kipare, nastojeći likovno opismeniti i najsiromašnije slojeve društva, te istodobno izmijeniti profil publike koju je do tada činio isključivo građanski društveni sloj.

Predstavit će se reprezentativan presjek djelovanja Zemljaša: slike, crteži, grafike, skulpture, arhitektonski i urbanistički projekti te dokumentarni materijal.

Zemlja je bila jedna od ključnih hrvatskih umjetničkih skupina međuratnoga razdoblja, ali i jedinstvena pojava u cjelokupnoj nacionalnoj modernoj umjetnosti jer ne postoji skupina umjetnika koja je temeljem čvrstog i razrađenog programa uspjela okupiti tako velik broj umjetnika i promijeniti hrvatsku umjetničku pozornicu.

“Bila je to organizirana umjetnička mreža s izrazito društveno angažiranom motivacijom, koja je težila promjeni dominantnih društvenih vrijednosti uspostavljanjem novih umjetničkih strategija kao produkta kolektivnog djelovanja”, podsjećaju iz Klovićevih dvora.

Izložba će biti otvorena do 1. ožujka, a predstavit će se, među ostalim, djela Krste Hegedušića, koji je ideolog, pokretač i autor Zemljina programa, Lea Juneka, Otona Postružnika, Marijana Detonija, Đure Tiljka, Omera Mujadžića, Ivana Tabakovića, Kamila Ružičke, Kamila Tompe, Ivana Generalića, Petra Smajića, Vanje Radauša, Drage Iblera (autora manifesta i predsjednika Udruženja), Drage Galića, Stjepana Gomboša, Mladena Kauzlarića, Stjepana Planića.

Izložba o zagrebačkoj Akademiji nastaloj na zasadama Bauhausa

Između ta dva izložbena projekta, 10. listopada, otvorit će se izložba “Refleksije Bauhausa /Akademija primijenjene umjetnosti 1949. – 1955.” posvećena umjetnicima koji su diplomirali na kratkotrajnoj Akademiji primijenjene umjetnosti u Zagrebu, organiziranoj na zasadama Bauhasa.

Izložba donosi povijest Akademije koja je 1949. započela s djelovanjem i naprasno prestala s radom 1955. godine, a njome se Galerija Klovićevi dvori priključuje velikom kulturnom europskom i svjetskom događanju obilježavanja stote godišnjice Bauhausa.

Osnivanjem Akademije primjenjenih umjetnosti, Hrvatska je dobila instituciju koja je na specifičan način reflektirala modele rada temeljene na bauhausovskim principima organizacije rada, ali sa znatnim vremenskim odmakom i unutar drugačijih kulturno-političkih okolnosti koje su uslijedile nakon završetka Drugog svjetskog rata u Europi.

Izložba, koja će biti otvorena do 12. siječnja, fokusirat će se na umjetnike prve generacije studenata na toj Akademiji, koja je bila smještena u prostorima današnje Galerije Klovićevi dvori, na Jezuitskom trgu, a koji su u hrvatskoj kulturi druge polovine 20.stoljeća ostavili važan trag.

To su, među ostalima, Zvonimir Lončarić, Vasko Lipovac, Ante Sony Jakić, Jagoda Buić, Pavao Štalter, Zlatko Bourek, Ordan Petlevski, Bruno Planinšek, odnosno “umjetnici koji su širili medijske granice klasičnih umjetničkih disciplina baveći se širokom domenom stvaralaštva na tragu Bauhausovih pedagoških modela.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Iz Klovićevih dvora najavljuju da će najavljene izložbe tradicionalno pratiti predavanja, likovne radionice, pa će ta gornjogradska galerija “ostati središnje mjesto susreta ljubitelja umjetnosti u Zagrebu i šire.”

Izvor: narod.hr/hina