Godinu dana od smrti generala Slobodana Praljka: ‘Nijednu minutu nije želio živjeti kao ratni zločinac, jer to nije niti bio’

Foto: fah

Prije godinu dana, 29. studenog 2017. godine žalbeno vijeće Haškog suda izreklo je pravomoćnu nepravednu presudu šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata, optuženih za zločine nad muslimanima u BiH 1993-1994, potvrdivši im dosuđene kazne u prvostupanjskoj presudi.

Nakon što je izrečena presuda generalu Slobodanu Praljku, kojom mu se potvrđuje 20-godišnja zatvorska kazna, on je presudu odbacio poručivši: “Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu!”

Potom je podigao bočicu u kojoj se nalazio otrov, kalijev cijanid te ga popio. General Praljak preminuo je nekoliko sati nakon što je popio ciankalij, od usporavanja rada srca, odnosno srčanog zastoja.

Protestno samoubojstvo generala Praljka u Haškoj sudnici bilo je tim šokantnije, s obzirom da je hitna pomoć kasnila, odnosno nije se nalazila ispred Haškog suda nakon izricanja pravomoćnih presuda.

“Slobodan Praljak nijednu minutu nije želio živjeti kao ratni zločinac, jer to nije niti bio”, rekao je Miroslav Tuđman na komemoraciji koja je održana nakon njegove smrti.

Imao je tri završena fakulteta

Slobodan Praljak rođen je 2. siječnja 1945. godine u Čapljini, te je završio tri fakulteta. On je naime, 1970. godine diplomirao kao inženjer elektrotehnike u Zagrebu, a godinu dana kasnije diplomirao je filozofiju i sociologiju također u Zagrebu. Treću diplomu, Praljak je stekao 1972. godine u Zagrebu kada je diplomirao na tadašnjoj Akademiji za kazalište, film i televiziju. Za vrijeme života, prije ratnih zbivanja predavao je filozofiju i sociologiju, a tijekom 70-tih i 80-tih bio je kazališni redatelj u Zagrebu, Osijeku i Mostaru.

(VIDEO) Kako je general Praljak objasnio zašto UNPROFOR nije otjeran tijekom Domovinskog rata?

(VIDEO) Sudac Meron ustvrdio da Praljkovo samoubojstvo nije ostavilo mrlju na ICTY-u kao što nije ni Göringovo

Večernji objavio dijelove analize presude Šestorci – zašto Narod.hr nije mogao doći do analize iako je tražio informacije od Ministarstva?

Praljak se oženio s muslimankom, Kaćušom Babić s kojom nije imao djecu, ali je bio vrlo blizak s njenom djecom iz prijašnjeg braka Natašom i Nikolom, koja su kasnije preuzela njegovo prezime.

Tijekom suđenja Praljak je izdao 26 knjiga s dokumentima iz Domovinskog rata i analizama rata u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija u vrijeme vlada Jadranke Kosor i Zorana Milanovića te je knjige proglasilo šundom, na koje se plaća PDV te je 7. svibnja 2013. godine ovrhom nad njegovim računom naplaćeno 435 tisuća kuna.

Istaknuo se u prvoj pobjedi nad velikosrpskim agresorom u BiH

Na početku Domovinskog rata, 1991. godine pristupio je dragovoljno oružanim snagama Republike Hrvatske, te je iste godine imenovan za zapovjednika obrane Sunje. Godine 1992. odlazi u Bosnu i Hercegovinu gdje postaje jednim od ključnih zapovjednika zajedničke operacije HVO-a, HV-a i HOS-a – Lipanjske zore, koja je predstavljala prvu pobjedu nad velikosrpskim agresorom u BiH jer je oslobođena dolina Neretve te je u mjestima poput Ošanjića kod Stoca izbijena današnja crta razgraničenja između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Nakon te operacije Slobodan Praljak promaknut je u čin general-bojnika.

Tijekom 1992. i 1993. godine, radio je kao jedan od 14 članova vijeća nacionalne obrane Republike Hrvatske i član Hrvatskog državnog povjerenstva za odnose s UNPROFOR-om. Bio je visoki predstavnik ministarstva obrane Republike Hrvatske, a 13. svibnja 1993. godine imenovan je za predstavnika Ministarstva obrane Republike Hrvatske u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni i Hrvatskom vijeću obrane.

Sukob s “Tutom”

Od 24. srpnja do 8. rujna 1993. godine, general Slobodan Praljak je bio načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane. Uz sve njegove dobre odluke, koje su pridonijele utvrđivanju crta obrane HVO-a prema Armiji BiH, osobito se ističe autoritativno propuštanje humanitarnog konvoja UNHCR-a za Mostar, koji je bio zaustavljen u Čitluku. U studenom 1993. godine, Praljak je došao u sukob sa zapovjednikom Kažnjeničke bojne HVO-a Mladenom Naletilićem “Tutom”, što je rezultiralo Praljkovom smjenom sa položaja načelnika Glavnog stožera HVO-a.

Što je udruženi zločinački poduhvat za Haški sud?

Haški sud je uz Slobodana Praljka osudio i Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića, a presuda se temelji na udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj u predmetu Prlić definiran kao stvaranje Velike Hrvatske u granicama Banovine.

Udruga Akademija pravnih znanosti Hrvatske u okviru Pravnog fakulteta u Zagrebu, izradila je Analizu prvostupanjske i drugostupanjske presude u predmetu Prlić i drugi te ističe kako je Vijeće pogrešno i arbitrarno primijenilo standarde krajnjeg cilja udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) u predmetu Prlić, odstupivši time, na štetu optuženika, od ranije prakse suda u Haagu. To potvrđuju usporedbom s predmetom Šešelj gdje je ideologija stvaranja Velike Srbije a priori politički, a ne kriminalni cilj.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Zbog toga se zločini u predmetu Šešelj ne mogu nedvojbeno smatrati suštinskim dijelom plana Velike Srbije ili plana zaštite Srba, a u predmetu Prlić su posljedica realizacije krajnjeg cilja UZP-a, odnosno Velike Hrvatske u granicama Banovine.

Izvor: narod.hr