Puno prije najavljene kino premijere, koja je trebala biti 22. travnja, srbijanski kandidat za Oscara film Dara iz Jasenovca premijerno je prikazan u udarnom terminu u subotu navečer na RTS-u.
Iako je uobičajeno pravilo da se filmovi najprije prikažu u kinima, a tek onda na televiziji, srbijanska televizija jasno je pokazala da je ovaj film važan državni projekt.
> Dr. sc. Jure Krišto: Velikosrpski film ‘Dara iz Jasenovca’ i hrvatska država
> Vukić: ‘Srpski politički pamflet Dara iz Jasenovca – horor s elementima SF-a’
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banja Luke, napisao je na svom Facebook profilu da se cijeli svijet urotio protiv „Dare iz Jasenovca“, piše avaz.ba
Najavio je podršku budućim sličnim projektima, a evo što je napisao na Facebooku:
“Iako se cijeli svijet urotio protiv ‘Dare iz Jasenovca’, Banja Luka će, ako se stvore uvjeti, podržat projekcije filma u banjalučkim kinima, a građani će imati besplatne prve projekcije.
U razgovoru sa direktorom ‘Dvora’ dogovorili smo podršku budućim projektima, a plan je da film ‘Dara iz Jasenovca’ doživi svoju banjalučku kino premijeru u travnju, povodom 76. godišnjice proboja logoraša iz Jasenovca, a sve u okviru programa Dana grada koji ćemo ove godine obilježiti u drugačijem ambijentu. Ovim putem želimo doprinijeti očuvanju sjećanja na veliku žrtvu našeg naroda, koji je, iako svjestan da ide u smrt, snagu pronašao i golim rukama probio žice krvavog logora, kako bi se istina o stradanju Srba u Drugom svjetskom ratu bila ispričana”, stoji u objavi gradonačelnika Banja Luke Stanivukovića.
Podsjetimo, igrani film “Dara iz Jasenovca” kojeg je snimala srbijanska kinematografija uz pomoć države Srbije, ispao je iz utrke za Oscar ne ušavši niti u širi izbor 15 filmova za filmsku nagradu. Prije toga izbačen je iz utrke za Zlatni Globus, a doživio je niz kritika međunarodne filmske javnosti kao manipulativne propagande.
Nakon što je Variety film “Dara iz Jasenovca” proglasio “zamaskiranom propagandom koja cinično zlorabi holokaust”, filmski kritičar uglednog Los Angeles Timesa istaknuo je, između ostalih kritika, da je “tanak furnir povijesne realnosti na tom očito nativističkom i manipulativnom filmu”.
> LA Times o filmu ‘Dara iz Jasenovca’: ‘Cinično je da Srbija ovim želi do Oscara’
U nizu medija koji su negativno recenzirali srpski film ‘Dara iz Jasenovca’, nalazi se i Forward. Riječ je o mediju američkih Židova osnovanom 1897. godine, a oni donose i priču kako se kritičar Varietyja našao pod prijetnjama smrću zbog svoje recenzije.
Forward navodi da je razlog koordinirane navale pohvala – s naslovima poput “Prava priča”, “Najveći genocid” i “Istina će poraziti vraga!” – recenzija za Variety koju je napisao Jay Weissberg. Dodaje se da je Weissberg doživio lavinu napada i zlostavljanja otkako je objavio svoju recenziju u kojoj je film nazvao “neskrivenim dijelom srpske nacionalističke propagande”.
Nadalje, u članku se navodi da je propaganda koja iskorištava holokaust za poticanje straha i nacionalizma već dugo obilježje srpske kulture, prisutno na neki način od četrdesetih godina prošlog stoljeća. Globalno usmjeren PR pojavio se početkom 1990-ih tijekom raspada Jugoslavije, dok su Srbi pokušavali razglasiti strahote Jasenovca izvan svojih granica, uključujući u UN-u. “San je bio napraviti srpski “Schindlerovu listu” uz pomoć samog Stevena Spielberga”, prenosi između ostaloga Forward.
> Srpski redatelj tužio bi LA Times zbog kritike filma ‘Dara iz Jasenovca’
Negativnim kritikama pridružio se i The Jewish Chronicle (JC), najstariji židovski medij u svijetu sa sjedištem u Londonu osnovan 1841. godine. On je film ocijenio s dvije od mogućih pet zvjezdica.
Dara iz Jasenovca kojeg je napisala Nataša Drakulić često se čini bespotrebnim u svojim prikazima nekih od najsadističkijih činova nasilja nad muškarcima, ženama i djecom, kao da se filmom uživa u prikazu tih zvjerstava u svim groznim detaljima, piše JC.
Uz pravovremenu priču o mračnoj prošlosti tog područja, film se često spušta u nacionalistički i antihrvatski zanos, što samo razvodnjava njegovu poruku”, zaključuje se u recenziji.
Povjesničar dr. sc. Mario Jareb prošle je godine za Narod.hr govorio o broju stradalih u Jasenovcu.
“Okvirni brojevi kojima raspolažu ustanove kao što su Javna ustanova Spomen područje Jasenovac govore o nešto više od 80 tisuća stradalih. Muzej žrtava genocida u Beogradu raspolaže s nešto većim brojem. O tim brojevima, odnosno o metodologiji i načinu na koji se do njih došlo, treba razgovarati i siguran sam da bi njihovo kritičko propitivanje donijelo neke poprilično niže brojeve. Ne bih se usudio govoriti o nekom određenom broju, no kako sam već rekao držim da je manji od onoga što sadrži popis JUSP Jasenovac. Pa ipak već i sami brojevi koje sam spomenuo ruše priče o stotinama tisuća ili milijun žrtava koje su u nekadašnjoj Jugoslaviji i u Hrvatskoj bile prisutne do devedesetih, a nažalost, i danas su prisutne u Srbiji i Republici Srpskoj. Činjenica da najozbiljnija ustanova u Srbiji, a koja se bavi takvim istraživanjima, ima višestruko manji broj žrtva govori da su brojevi koji su vrijedili u bivšoj Jugoslaviji zapravo rezultat mitova i manipulacija.
Razloga za nastanak tih mitova i manipulacija je više. U temelju su bile želje ili potrebe vlasti da dokažu kako je Jugoslavija bila jedan od najvećih stradalnika Drugog svjetskog rata. Već se 1945. izašlo s brojem od 1,7 milijuna ukupnih jugoslavenskih žrtava. Potom je s vremenom i broj žrtava Jasenovca podignut na nekoliko stotina tisuća. Već 1945. godine snimljen je film u kojemu se govori o 800 tisuća žrtava. Ubrzo nakon toga Zemaljska komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača je govorila o 500-600 tisuća. Zanimljivo je to kako je netko odjednom zaboravio nekoliko stotina tisuća žrtava da bi potom njihov broj bio opet podignut na 700 tisuća. To su sve proizvoljne procjene. Između ostalog, i za potrebe Pariške mirovne konferencije, ali i za dobivanje ratne odštete. Poražena strana se pokazivala što više zločinačkom, osobito kada je bila riječ o propaloj NDH. Bilo je prikladno zidati te nevjerojatne brojeve o kojima ni desetljećima kasnije nisu postojala relevantna istraživanja”, rekao je Jareb za Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
