HBK upozorava na grube neistine u medijima o djelovanju Crkve u sklopu vjeronauka u školi

Biskupi su se, na zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK) koja je održana od 13. do 15. svibnja u sjedištu HBK-a u Zagrebu, osvrnuli na neumjesne i agresivne napise koji su se posljednjih tjedana pojavili u medijima o djelovanju Crkve u sklopu vjeronauka u školi, priopćeno je danas iz Tajništva HBK.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upozoreno je na grube neistine o hvalevrijednom radu i doprinosu vjeroučitelja čitavom odgojno-obrazovnom sustavu u Republici Hrvatskoj te je izraženo žaljenje što se ni jedna institucija, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ili Agencija za odgoj i obrazovanje, nije javno očitovala povodom takvih napisa. Ujedno su poručili vjeroučiteljima neka nastave raditi u duhu svoga poziva svjesni trenutka u kojemu se svi zajedno nalazimo.

Sa zasjedanja je upućen i poziv svima kojima je stalo do cjelovitoga i kvalitetnoga odgoja i obrazovanja učenika neka se uključe u javnu raspravu o nastavnom planu i programu građanskoga odgoja, kao i u preispitivanje sadržaja koji vode k razgradnji osobnoga i nacionalnoga identiteta.

U priopćenju se navodi kako su na zasjedanju sudjelovali apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D’Errico, izaslanici biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine i Slovenije pomoćni banjolučki biskup Marko Semren i pomoćni ljubljanski biskup Anton Jamnik te gosti srijemski biskup Đuro Gašparović i subotički biskup Ivan Penzeš. Zbog hodočašća u Lurd bio je izočan vojni ordinarij Juraj Jezerinac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pozdravljajući nazočne, nadbiskup Želimir Puljić čestitao je 25. obljetnicu biskupstva kardinalu Josipu Bozaniću, biskupima Slobodanu Štambuku i Ivanu Penzešu, kao i 50. obljetnicu svećeničkoga ređenja Mili Bogoviću, Anti Ivasu i Ivanu Milovanu. Ukratko prikazavši glavne teme zasjedanja, nadbiskup Puljić se osvrnuo na razdoblje od prethodnoga zasjedanja koje su obilježila dva velika događaja na planu opće i naše domovinske Crkve – kanonizacija papa Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. te Susret hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku. Govoreći o kanonizaciji papa, nadbiskup Puljić je istaknuo da je sv. Ivan XXIII. otvorio Drugi vatikanski koncil i time pokrenuo cijeli katolički svijet. A sv. Ivan Pavao II. nastojao je na svojim putovanjima donijeti koncilske ideje u dijelove svijeta gdje prije toga nisu stigle. U isto vrijeme u Dubrovniku je održan deveti Susret hrvatske katoličke mladeži na kojem se okupio dosada najveći broj mladih hrvatskih vjernika, pod geslom »Na slobodu pozvani«. Oko 35 tisuća mladih, usprkos oblačnomu i kišnomu vremenu, svojim mladenačkim osmijehom ostavilo je pozitivnu sliku na stanovništvo Dubrovačke biskupije. Osjetilo se da su kao hodočasnici došli u grad svetoga Vlaha družiti se, moliti i pjevati.

Nadbiskup Puljić osvrnuo se i na izbore za Europski parlament koji će se održati od 22. do 25. svibnja. Istaknuo je da, imajući u vidu pravo i dužnost svih izići na izbore, biskupi potiču vjernike neka prema savjetu iz Staroga zavjeta »biraju ljude sposobne, bogobojazne i pouzdane« (Izl 18, 21). »Jer, ako se ne izvršava dužnost biranja i glasovanja, onda se neodgovorno prepušta drugima da odlučuju o pitanjima koja se tiču zajedničke budućnosti. Biskupi stoga pozivaju sve neka pristupe izborima s moralnom i društvenom sviješću i odgovornošću. Time, naime, daju učinkovit doprinos daljnjem razvoju naše domovine Hrvatske i EU-a«, zaključio je nadbiskup Puljić.

Ususret izvanrednoj sinodi biskupa, koja će se u listopadu ove godine održati u Rimu, biskupi su upoznati sa sažetim prikazom odgovora na pitanja o pastoralu obitelji koja je HBK poslao u generalno tajništvo sinode na temelju prispjelih materijala iz pojedinih nad/biskupija. U tom kontekstu na zasjedanju je podsjećeno i na glavne poruke temeljnoga dokumenta o pastoralu obitelji, pobudnice sv. Ivana Pavla II. »Familiaris consortio« koja je bila plod sinode biskupa iz 1980. godine o temi kršćanske obitelji. Kako bi u raspravi o toj temi mogli bolje osluhnuti koja su očekivanja obitelji od Crkve danas, na zasjedanju je jedan angažirani vjernički bračni par iznio svoja konkretna očekivanja, ponudivši pri tome i neke prijedloge koji mogu poslužiti u poboljšanju pastorala obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog sve prisutnijega nametanja i promoviranja rodne ideologije, koje se provodi na razne načine u našem društvu, biskupi su na ovom zasjedanju razmotrili radni dokument priređen na tu temu. Nakon plodne rasprave tijekom koje su dani prijedlozi odlučeno je da se dokument doradi u suradnji sa stručnjacima za to područje.

U želji da ujedine djelovanje medijskih ustanova i da se na učinkovit način iskoriste mogućnosti suvremenih načina komuniciranja hrvatski su biskupi osnovali Hrvatsku katoličku mrežu. Radi se o središnjoj medijskoj ustanovi Hrvatske biskupske konferencije u koju će biti uključeni Informativna katolička agencija, Hrvatski katolički radio, Tiskovni ured i odjel za nove medije. Za prvoga ravnatelja Hrvatske katoličke mreže imenovan je dosadašnji urednik Hrvatskoga katoličkoga radija Anto Mikić, a njezino sjedište bit će u novoj zgradi HBK-a.

Nakon što su prošle godine na jesenskom zasjedanju prihvatili Opće odredbe o Katoličkim školama u RH, biskupi su osnovali Nacionalni ured HBK-a za katoličke osnovne i srednje škole kojemu će biti zadaća pratiti i usklađivati ciljeve i strukturu obrazovanja u katoličkim školama, kao i njihov identitet u vjernosti crkvenom poslanju. Za voditeljicu toga Ureda imenovana je Ivana Petrak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Biskupi su upozorili da se Hrvatska radiotelevizija ne drži važećega sporazuma koji je sklopila s Hrvatskom biskupskom konferencijom te ponovno izrazili spremnost da se zajedničkim dogovorom dođe do prihvatljivoga rješenja.

Najavljeno je zajedničko hodočašće hrvatskih i slovenskih vjernika koje će se ove godine održati 6. rujna u svetištu Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu. Svečano euharistijsko slavlje predvodit će kardinal Josip Bozanić, stoj u priopćenju Tajništva Hrvatske biskupske konferencije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.