I ove će se godine uoči i tijekom Božića pjevati tradicionalna dubrovačka kolenda

kolenda
Foto: Snimka zaslona

I ove će se godine u Dubrovniku i okolici uoči i tijekom božićnih blagdana “kolendavati”, tj. pjevati tradicionalna dubrovačka kolenda. Riječ je o običaju čestitanja Božića u kojem čestitari, tj. “kolendari”, obilaze kuće. Iako taj običaj postoji i u drugim dijelovima Hrvatske dubrovačka kolenda je možda i najpoznatija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Donosimo neke zanimljivosti o tom prekrasnom dubrovačkom običaju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povijest kolendavanja seže daleko u prošlost, a najstariji pisani tragovi se mogu pronaći u 13. stoljeću unutar Statuta Dubrovačke Republike iz 1272. godine.

U tim zapisima se spominje drvo Badnjak kojega su pomorci unosili u Knežev dvor te ga polagali na vatru, čestitajući knezu pjesmom. Knez ih je za pjesmu nagrađivao.

U Statutu se spominju i novogodišnji čestitari, obično mesari, mlinari i ribari koji su također čestitali knezu te pomorski kapetani i mornari koji su čestitke upućivali dubrovačkom nadbiskupu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ne postoji pisani trag da li su oni u tim prigodama pjevali, ali se u tome ipak mogu prepoznati elementi kasnijih kolenda.

Kolende se prema istom izvoru spominju i 1706. godine. Tada je nadbiskup dubrovački zabranio svim crkvenim osobama da po gradskim ulicama izvode popijevke, u puku znane kao kolende. Godine 1744. dominikanac Serafin Crijević je zabilježio sljedeće:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Običaj je da uoči nekojih glavnih svetkovina idu uvečer mladići iz puka pred kuće plemića i građana pjevati razne popijevke, za koje ih nagrađuju kakvim darom.”

Na prijelazu u 19. stoljeće kolendari su uoči dana pojedinih svetaca te Božića, Nove godine ili Sveta tri kralja pjevale kolende na ulicama i pred vratima prijatelja ili rodbine. Skupine kolendara su obično pjevale cijelu noć, a domaćini su ih častili suhim smokvama, narančama, rogačima, raznim slasticama, sokovima, vinom, rakijom, a u novije vrijeme i novcem.

Običaj kolendavanja očuvan je u Dubrovniku i okolici do danas, a kolenda se pjeva u noći Badnjaka i Stare godine. Današnje kolendavanje očuvano je u promijenjenom obliku, a najomiljenije je kod djece, no i grupe odraslih kolendara u ove dane pjesmom na Stradunu i starim gradskim ulicama svojim sugrađanima i gostima čestitaju blagdane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst kolende

Tekst kolende varira od skupine do skupine kolendara i od područja do područja, a jedna od starijih inačica dubrovačke kolende, zabilježena u knjizi Maje Bošković-Stulli ‘Pjesme, priče, fantastika’, glasi:

Dobar večer, ko j’ u kući, pomogo vam svemogući.
Ođe, ođe, na zdravlje van Badnja veče dođe.

Došli smo vam kolendati, badnju veče čestitati.
Mi smo došli s vrh Konala u karoci od gospara.

Otvarajte škafetine, dajte nama beškotine.
Dajte nama bar rogača, da nam grla budu jača.

Ne bojte se da smo pijani jer je Vlaho Sveti s nami.
Neće gospođa neharna biti, kolendarima ne udjeliti.

Oj, djevojko s vrh fumara, nemoj rijet da ni gospara.
Ispred kuće bor zeleni, a u kući gospar sjedi.
(Ispred kuće drvo loza, u kući gospođa koza.)

A sad mi vas Bog veselio, čestito vam Badnje veče, da se veselite
Zdravlje i veselje i duhovno spasenje. Amen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.