Obitelj se čuva vjerom i tradicijom. Jedna od tradicija koja je opstala kroz mnoga stoljeća jest snažna briga za ono što je naše. Za našu kuću, našu njivu, naše blago.
No postoje i tradicije koje su se izgubile, premda su im prošle generacije posvećivale golemu pozornost.
Jedna od tih tradicija jest pozorna i smjerna štednja u plemenitim kovinama.
Skriveni od pogleda
Sve do početka drugog svjetskog rata, vodeće su europske države svoj novac, osim u papiru, izdavale i u formi zlatnih i srebrnih kovanica.
Kovanice od zlata koristile su se otprilike kao današnje papirnate novčanice velikih nominala poput 1000 kuna ili 500 eura. Zlato je naime upravo toliko vrijedno.
Kovanice od srebra korištene su, pak, kao današnje novčanice manjih vrijednosti (recimo, 10, 20 ili 50 kuna).
Ti zlatnici i srebrnjaci kovani su u desetinama i stotinama milijuna primjeraka. I gotovo ni jedan od njih nije izgubljen. Još se i danas skrivaju na sigurnim mjestima.
Naše bake i djedovi u svojim čarapama i pod madracima skrivaju zlatne dukate cara Franje Josipa, srebrne talire Marije Terezije.
Drže u ladicama zlatne i srebrne švicarske franke.
Čuvaju u ormarima među ručnicima i donjim rubljem austrougarske zlatne krune, talijanske zlatnike lire, pa čak i pokoji južnoslavenski zlatni dinar, kraljevski i maršalski.
Dobra navika
Svi ti zlatnici i srebrnjaci ponekad izrone iz svojih tajnih skrovišta i, unatoč mnogim godinama, bivaju prepoznati kao dio prošlosti koji je u punini sačuvao vrijednost. I ne samo sačuvao, nego ju je ponekad i uvišestručio.
Austro-ugarska je propala, carska Italija, kraljevska i maršalska Jugoslavija također. Njihove papirnate novčanice postale su praktički bezvrijedne. No, izdanja njihovih kovanica od plemenitih kovina i dalje su i te kako cijenjena roba.
Na žalost, moderne generacije kao da su zaboravile na dobru naviku naših starih.
Pamćenje na zlato i srebro tijekom mnogih desetljeća komunizma među narodom je polako blijedilo i nestajalo.
Vlastodršci u socijalističkoj Jugoslaviji obeshrabrivali su narod da kupuje i čuva kovanice od plemenitih kovina na vrlo jednostavan i perfidan način: neumjerenim, suludim porezima.
Na štetu naroda
Postojali su izvrsni razlozi zašto komunistički ideolozi nisu željeli da narod ima zlato. O tim ćemo razlozima govoriti jednom drugom prilikom, a ovdje ćemo samo reći da su kao i mnoge druge stvari, ti razlozi išli u na štetu naroda, a u prilog vlastodržaca.
Obeshrabrivanje kupnje i čuvanja zlata, na žalost, nastavilo se i nakon osamostaljivanja Hrvatske. Sve do ulaska naše zemlje u Europsku uniju, hrvatski porez na kupnju zlatnika iznosio je nevjerojatnih 60 posto i bio je najviši na svijetu!
Nasuprot tome, u apsolutno svim zemljama Europske unije i mnogim drugim zemljama, isti ti zlatnici bili su – i još uvijek jesu – “opterećeni” porezom od nula posto!
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju donio je nova pravila. Od nas je zatraženo da uklonimo porezne prepreke za dostupnost zlata u narodu. I to je učinjeno.
Postojane plemenite kovine
Danas svaki hrvatski građanin može slobodno, baš kao i naše bake i djedovi, kupovati i posjedovati zlatnike i srebrnjake, zlatne i srebrne poluge, i tako nastaviti tradiciju čuvanja i prenošenja materijalne vrijednosti s generacije na generaciju.
Naravno, materijalne vrijednosti možemo kroz vrijeme prenositi i na druge načine. Primjerice, ulaganjem u kuću, stan, poljoprivredno zemljište, farmu, obrt, tvrtku, umjetnine ili pak jednostavno oročenu ušteđevinu u banci.
No, ni jedno o tih oblika ulaganja nema postojanost kakvu imaju plemenite kovine.
Sve ono u što su suvremene generacije naučile ulagati ranjivo je na inflaciju, ekonomsku propast, socijalne nemire i rat.
Nagli skok cijene zlata u doba virusne epidemije
Zlato i srebro nisu ranjivi. Oni su kompaktan i praktičan prenositelj vrijednosti kroz prostor i vrijeme. Oni su kroz mnoga tisućljeća uvijek bili rado prihvaćeni. A baš u teškim i turbulentnim vremenima njihova vrijednost drastično raste.
Upravo su tu svoju žilavost pokazali u jeku globalne epidemije korona virusa. Cijena zlata, naime, u to je vrijeme u nekoliko kratkih tjedana skočila za više od 20 posto!
Budući da opasnost od globalne epidemije i dalje traje, cijena zlata se stabilizirala na tim prilično visokim razinama, s tendencijom dodatnog rasta ako se stanje pogorša.
No, čak i ako se situacija smiri, a lijek ili cjepivo protiv virusa bude pronađeno, zlato i srebro ostat će i dalje sigurna luka imovini naroda protiv nekih novih pošasti.
Stoga je dobro uvijek uza se imati barem pokoji zlatnik ili srebrnjak, zlatnu polugu ili srebrnu polugu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
