Unutrašnjost sv. Donata od ovog četvrtka krase fotografije Ive Pervana na kojima su različiti prikazi anđela – onih iz hrvatskih i europskih katedrala, potom Chagallov anđeo, anđeli hrvatskog slikara Ivana Rangera te najstariji, onaj iz crkve sv. Sofije iz vremena kad su katolička i pravoslavna crkva bile u istoj stranci.
“Upravo je to poruka ove izložbe anđela, da možemo biti ujedinjeni, iako dolazimo iz različitih stranaka. Da možemo biti s različitih strana, ali služiti istim interesima, a to su mir i dobro. Zato sam izabrao anđele jer simboliziraju – mir. A što nam je, nakon rata potrebnije, nego li mir. Što li nam je potrebnije, nego dobrota i pozitiva koju anđeli šire oko sebe”, rekao je za Zadarski list autor izložbe, Ivo Pervan, poznati splitski fotograf.
Izložbu u najljepšem zadarskom prostoru organizirali su splitska neprofitna organizacija Prokultura i Arheološki muzej u Zadru, a na otvorenju su, osim autora, govorili Jakov Vučić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru, Nansi Ivanišević, predsjednica Prokulture, punog naziva Opservatorij kulturnih politika Split i Dina Bušić, pročelnica za kulturu i sport u Gradu Zadru.
“Puno sam proveo vremena i radio u Zadru, puno snimao sve crkve i muzeje, imao sam čast da kroz ove ruke prođe gotovo sve iz hrvatske baštine i mogu vam reći, ono što ima Zadar, Šibenik, Trogir, Split, sve je u drugom planu i moramo to gurati jer to je ono što tvori ovaj narod. Neka za početak ovi anđeli ujedine ljude iz Zadra i iz Splita i krenimo zajedno ono što imamo širiti po Hrvatskoj i svijetu”, rekao je Pervan, što su i drugi prihvatili.
Bušić je istaknula kako su u Zadru kreativci i čuvari baštine uvijek dobrodošli.
“Prednost ove nesretne situacije jest da smo se okrenuli sami sebi. Ne samo u Zadru, nego i Splitu, Šibeniku, Trogiru, ovom bazenu koji nam je blizak i mislim da će nas ova situacija natjerati da se malo bolje pogledamo, što kroz ovaj projekt već i radimo. I da stvaramo neke nevjerojatne suradnje. Tako da smatram da je ovo povijesni trenutak u kojem ćemo se ujediniti kao prelijepa regija u našoj Hrvatskoj i to je jedini put kojim trebamo ići, rekla je Bušić te proglasila izložbu otvorenom.”
“Dugogodišnja suradnja s krasnim čovjekom i umjetnikom Ivom Pervanom započela prije puno godine kad smo Anđele predstavili u našem projektu Kuća jezika i kulture u Omišu 2012. godine. Predstavili smo ih i u novoj Kući jezika i kulture na splitskom Peristilu, koju smo opremili uz podršku OTP banke. Odlučili smo s Anđelima krenuti po cijeloj Hrvatskoj, pa čak i izvan granica Hrvatske ako Bog da. Ono što je Ivo Pervan zabilježio svojim jedinstvenim objektivom i svojom jedinstvenom dušom treba prikazati cijeloj Hrvatskoj. Ove anđele ne vidimo jer su jako visoko. Ivo Pervan ih svojim objektivom spušta među nas, a toliko nam trebaju”, rekla je Nansi Ivanišević te zahvalila Arheološkom muzeju u Zadru i drugim partnerima u Zadru.
Pervan je ispričao kako je uopće došlo do serije ovih fotografija.
“To je jedna fantastična priča, pomalo filmska. Došao sam u Zagreb kod obitelji Moćan koja ima jednu firmu koja nabavlja fotoaparate, dijelove i slično. Gledam ja kod njih teleobjektive i gledam tako jedan veliki teleobjektiv i kažem na glas: ‘A majke ti mile, da je meni jedan ovakav, ja bi skida anđele s neba.’ Jer anđeli su na katedralama uglavnom jako visoko, uvijek se prikazuju kako lete, lebde iznad svega… Otac i sin iz te obitelji su se povukli i nakon 10 minuta došli i rekli da su se dogovorili da oni to meni poklanjaju. Rekao sam im da će me kolpati, da sam uvijek sve sam zaradio, ali inzistirali su i poklonili mi taj zoom koji je tada stajao 12.000 eura! S njim sam ‘skinuo’ one nedostižne anđele. Eto, odatle i ova izložba, i zahvalan sam im zauvijek. A ovo nije reklama njihovoj firmi, nego njima kao ljudima”, kazao je Pervan.
Ivo Pervan rođen je 24.06.1947. u Splitu. Fotografijom se počinje baviti već u srednjoj školi, a nakon diplome nastavlja raditi kao samostalni fotograf. Od 90.-ih godina surađuje s turističkim agencijama i zajednicama, te plakat s njegovim uratkom uskoro osvaja 1. mjesto na svjetskom natječaju za turistički plakat 1992. u Beču za plakat grada Splita. To je samo prva od niza takvih nagrada, te su plakati s njegovim fotografijama Hrvatskoj donijeli sedam međunarodnih nagrada. Godine 1997. otvara svoj fotografski studio.
Čest motiv u njegovom radu jest kulturna i prirodna baština Hrvatske, odnosno njegova želja da očuva tu baštinu, kao i povijest svog naroda. Njegovo nastojanje da ovjekovječi svoje nasljeđe dovodi do njegove učestale suradnje na izradi turističkih publikacija poput brošura, vodiča, razglednica, turističkih revija, i sl. Od 1995. godine oko 3000 motiva sa njegovih fotografija zastupljeno je na razglednicama Hrvatske. Pored njegovog sudjelovanja na projektima očuvanja baštine, on i samoinicijativno ulaže napore na tom planu. Tu se može posebno istaknuti njegov rad na dokumentiranju ljepote crkava u Istri, Dalmaciji i diljem Hrvatske. Organizira i niz projekcija dijapozitiva na temu Hrvatske kulturne i prirodne baštine. Sveukupnost njegove dijateke uključuje preko 200.000 slajdova, a njegova rastuća digitalna zbirka trenutno broji preko 500.000 slika.
Od početka svog rada do danas, Ivo Pervan objavio je 35 autorskih foto-monografija, te je sudjelovao kad suautor na preko 100. Tokom godina održao je i velik broj izložbi, ponajviše svog rada na promidžbi hrvatske baštine i turizma. Od osnutka svog studija objavljuje radove u časopisima kao što su Cicero, Vox, Jet Set, Livingstone, Michelin-Editions des Voyages (Francuska), Brandt Travel Guides (Engleska), Krakow Partner (Njemačka) i Geo France, a tokom 2000-ih godina Adriatic Croatia International Club koristi njegove fotografije za svoj katalog. Plakati s njegovim radovima su dvaput osvojili prestižnu Red Dot nagradu. Svojim fotografijama sudjeluje u izradi reportaža za Inflight izdanja aviokompanije Croatia Airlines, kao i u časopisu Yachts Croatia, u kojima na svoj karakterističan način predstavlja hrvatsku kulturu i prirodne ljepote jadranske obale.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
