Izložba o baštini Boke kotorske i bokeljskih Hrvata, akademik Pečarić: U prethodnoj državi učinjen je memorocid

akademik josip pečarić
Foto: HAZU

U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u srijedu 12. svibnja otvorena je izložba fotografija Fides et honor autora Dražena Zetića posvećena povijesti, te kulturnoj i prirodnoj baštini Boke kotorske i bokeljskih Hrvata.

Na izložbi koja je otvorena do 31. svibnja izložen je i dio građe iz Arhiva HAZU vezan uz povijest i baštinu Boke kotorske, među njima i isprava o posveti kotorske katedrale svetog Tripuna iz 1166., kao i Statut bratovštine svetog Duha u Kotoru iz 16. stoljeća, rukopis Pjesme bogoljubne razne iz 1640. napisan u Budvi hrvatskim jezikom, prijepis djela Podaci o civilnoj i vjerskoj povijesti grada Kotora u Dalmaciji Kornelija Flaminija iz 1759., te Kotorska knjiga raznovrsnog sadržaja iz 1759. Fides et honor (Vjera i čast), geslo je Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice osnovane 809. u Kotoru.

Izložbu je otvorio akademik Josip Pečarić istaknuvši njenu važnost radi upoznavanja hrvatske javnosti s Bokom kotorskom.

„Kad su u pitanju Hrvati Boke kotorske, u prethodnoj državi učinjen je memorocid i zato smo mi Hrvati iz Boke koji živimo u Hrvatskoj još prije više od 30 godina sebi kao cilj postavili povratak Hrvata Boke kotorske u svijest i savjest hrvatskih ljudi i hrvatske države“, kazao je akademik Pečarić, iskaknuvši da je Boka kotorska zaljev hrvatskih svetaca, ali i Zaljev hrvatskih akademika jer odande potječu njih četvorica, skladatelj Ivan Brkanović, liječnik Karlo Radoničić, pravnik Vladislav Brajković i on osobno.

Akademik Pečarić je podsjetio da se izložba otvara na blagdan najpoznatijeg Hrvata iz Boke kotorske, svetog Leopolda Bogdana Mandića, a podsjetio je i na posjet zagrebačkog nadbiskupa blaženog Alojzija Stepinca Kotoru 1941. kada je rekao da svaki kamen Boke kotorske dovoljno jasno kazuje visoku kulturnu razinu hrvatskog življa te je ujedno i najbolji dokaz tko je zapravo autohtoni element Boke kotorske. „U Boki kotorskoj svaki kamen govori hrvatski“, poručio je akademik Pečarić koji je istaknuo i zasluge autora izložbe Dražena Zetića za popularizaciju baštine Hrvata Boke kotorske u hrvatskoj javnosti o kojoj je dosad od 2011. imao desetak izložbi fotografija te snimio dva dokumentarna filma.

Zamjenik gastalda (predsjednika) Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809. Roko Mišetić posjetio je na nedavno održati znanstveni skup Identitet Hrvata Boke kotorske kojim se u hrvatskoj javnosti željelo podići svijest o prebogatom kulturnom nasljeđu ove hrvatske zajednice i njenom identitetu. „Obilježje socijalnih identiteta je stvarane simbola pomoću kojih određene skupine postaju prepoznatljive i koji ih predstavljaju u širem društvenom okruženju. Upravo te simbole prepoznajemo na Zetićevim fotografijama. Kod Bokelja će prikazani detalji s odore mornara i časnika ili nošnje izazvati radost, nostalgiju i ponos, a kod ostalih posjetitelja znatiželju“, rekao je Mišetić.

Upravitelj Arhiva i Knjižnice HAZU Marinko Vuković istaknuo je da fotografije Dražena Zetića bilježe bogatu baštinu na južnom rubu hrvatskog etničkog prostora koji Hrvati nastanjuju od svog doseljenja. „Bokeljska mornarica najznačajniji je označitelj identiteta bokeljskih Hrvata, kako u Boki, tako i u iseljeništvu. Kroz svečanu mušku nošnju njenih pripadnika zrcali se pripadnost staležu povezanom s morem, vojskom i obranom u prošloj svakodnevici, a kroz žensku odjeću zrcali se pripadnost visokom stupnju građanske zapadnoeuropske kulture, s primjesama mediteranskih, dinarskih i orijentalnih kulturnih elemenata“, kazao je Vuković.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr