Velika “Jubilarna izložba Egon Schiele” jednog od najznačajnijih austrijskih ekspresionista, čiji umjetnički opus odiše tjeskobom, seksualnošću, ljubavlju i smrću otvorena je u petak navečer u Leopold muzeju u Beču, koji posjeduje najveću i najznačajniju zbirku djela tog austrijskog umjetnika.
“Izloženih dvjestotinjak eksponata: ulja na platnu, akvarela, crteža, pisama, fotografija, dokumentira život i rad tog ekspresionističkog slikarskog genija na početku 20. stoljeća”, rekao je na konferenciji za novinare u Leopold muzeju njegov direktor Hans Peter Wipplinger.
Dodao je da Schielova umjetnička djela odišu ekspresijom, nespokojem, tjeskobom, erotikom, ljubavlju i smrću. Sastavni dio Schieleova umjetničkog izričaja je mimika i gesta portreta i autoportreta, pejsaža koji fasciniraju i inspiriraju do danas poput slike “Kuće na moru” na kojoj svaka kuća izgleda kao da je napravljena iz druge perspektive.
Kustos izložbe Diethard Leopold rekao je da su Schielova djela ispunjena energijom koja istodobno zastrašuje i plijeni, likovi na njegovim djelima su razotkriveni, nesputani, raskalašeni, pogledi su im prkosni, a poze izazivačke. Njihove proporcije su nezgrapne, tijela izlomljena, a smjelo kombinirane boje asociraju na bolest.
Izložba je postavljena u devet prostorija i cjelina: portreti, autoportreti, ego, majka i djete, portreti maloljetnica , ženski aktovi, krajolici ,slike gradova.
Egon Schiele je u ranom razdoblju stvaralaštva bio pod velikim utjecajem Secesije i slikara Gustava Klimta, koji mu je bio prijatelji i mentor te Oskara Kokoschke. Već 1910. razvija vlastiti prepoznatljiv umjetnički izričaj u ekspresionističkom stilu. Na njegovim platnima dominiraju prikazi golih, bolesnih, deformiranih tijela sa snažno izraženom seksualnošću, čime je narušavao moralne konvencije društva početkom 20. stoljeća, a i njegov život bio je nekonvencionalan zbog čega je izazivao gnjev konzervativnih krugova.
Zbog erotskih crteža bio je optužen da širi pornografiju i sablažnjava maloljetnike, te je 25 dana bio pritvoren. U zatvoru je napravio 120 radova koji odišu tjeskobom i jadom.
Zahvaljujući slikarskom talentu Schiele je sa 16 godina upisao Likovnu akademiju u Beču, ali je nakon dvije godine napušta te s vršnjacima osniva skupinu Nova umjetnost s kojom je ostvario niz zajedničkih projekata.
Vrhunac umjetničkog priznanja doživio je na 46. izložbi bečke Secesije u ožujku 1918. Njegov uzor i mentor Gustav Klimt umro je nekoliko dana prije njezina otvorenja, a nekoliko mjeseci poslije umire i Schiele u dobi od 28 godina od posljedica španjolske gripe.
Usprkos kratkom životu (1890.-1918.) u njegovu jedva desetogodišnjem razdoblju umjetničkog stvaralaštva, ostavio je oko 330 ulja na platnu i više od 3000 crteža.
Prema direktoru Wipplingeru međunarodno zanimanje za Schielea je golemo, a 80 posto posjetitelja muzeja je iz inozemstva. Schieleova djela izložena su i na aktualnoj izložbi provokativnih crteža “Schiele-Brus-Palme” (Egon Schiele, Guenter Brus, Thomas Palme) u grafičkom kabinetu Leopold muzeja.
Eksponati za jubilarnu izložbu, koja traje do 4. studenoga 2018. su iz zbirke Leopold muzeja i privatne kolekcije obitelji Leopold.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
