Komersteiner dolazi na bis: Izložba „Katedrala i Komersteiner. Barokni oltari 1686.-1690.“

Foto: Muzej za umjetnost i obrt

U slikovitom interijeru renesansne Domitrovićeve kule na Kaptolu, tik uz Katredalu, sve do 5. svibnja može se razgledati nepretencioznu i šarmantnu, intimistički koncipiranu izložbu „Katedrala i Komersteiner. Barokni oltari 1686.-1690.“ na kojoj se posjetitelj može upoznati s osnovama opusa tog značajnog kipara koji je zajedno s I. J. Altenbachom u kiparstvo sjeverne Hrvatske unio barok.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Muzej za umjetnost i obrt. Ulaz na izložbu

Izložba je proizašla iz velike monografske Komersteinerove izložbe s devedesetak eksponata koju je prošlog proljeća tijekom 37 dana bilo moguće razgledati u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, te ljubljanske izložbe u kojoj je ovaj velikan srednjeeuropskoga baroka, zajedno sa svojim suradnicima i sljedbenicima punih 100 dana bio predstavljen s tridesetak skulptura.

Na kaptolskoj izložbi, čiji je nevelik opseg bio ograničen komornim dimenzijama Domitrovićeve kule, kustosica Jasmina Fučkan nastojala je kroz svega deset izložaka – oltarnih skulptura, popraćenih fotografijama Komersteinerovih oltara kojima su te skulpture pripadale te njihovih detalja i rekonstrukcija u glavnim crtama prikazati sve ono bitno vezano za Komersteinerov stil i opus, od kojeg su nam do danas nažalost ostali sačuvani samo „ostaci ostataka“ nekad slavnih, uistinu veličanstvenih cjelina.

Foto: Muzej za umjetnost i obrt. Kipovi sv. Alojzija Gonzage i sv. Stanislava Kostke, s oltara sv. Franje Borgije (1680.) u crkvi sv. Katarine na zagrebačkom Gornjem Gradu

Prvi u vremenskom slijedu su kipovi sv. Stanislava Kostke i sv. Alojzija Gonzage, izrađeni 1680., dok je Komersteiner još živio i radio u Ljubljani, odakle su vodenim i kopnenim putevima dopremljeni do Isusovačke crkve sv. Katarine na Gornjem Gradu u kojoj se i danas, na oltaru sv. Franje Borgije inače nalaze. Borgijin oltar unosi u našu sredinu nove tordirane (spiralno uvijene) stupove i vrlo bujni, virtuozno oblikovani florealni motiv akantusa, koji će u nešto manje nadahnutoj izvedbi preuzeti i majstorovi suradnici i sljedbenici. Oba svetačka kipa s ovoga oltara odaju drugu važnu odliku Komersteinerova opusa: izraziti realizam, osobito naglašen u raznolikoj tipologiji likova, kao i u prikazima njihove anatomije i pripijene, gotovo „mokre“ draperije, što sve predstavlja otklon od ranijih uglavnom idealizirajućih tendencija u sakralnoj umjetnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najznačajnija Komersteinerova ostvarenja svakako su bili njegovi veličanstveni oltari za zagrebačku katedralu, koja je početkom 18. st. postala pravom galerijom Komersteinerovih kipova, obzirom da se u njoj nalazilo najmanje desetak oltara ovog očito priznatog i cijenjenog majstora, i njegovih sljedbenika.

S prvog od njih, oltara bl. Djevice Marije (započetog 1686.) iz bočne apside katedrale (ili s oltara sv. Emerika) potječe dimenzijama nevelika, ali – kao najkarakterističnije ostvarenje sjevernohrvatskog ranoga baroka – svakako antologijska skulptura sv. Jurja, koja je nakon velikog potresa 1880. poslana u Vurot.

Foto: Muzej za umjetnost i obrt. Sv. Juraj, s oltara bl. Djevice Marije (1686.-88.) ili sv. Emerika kneza (1688.) iz zagrebačke katedrale

Slična je sudbina zadesila i sve ostale Komersteinerove drvene oltare kao i oltare njegovih sljedbenika od kojih su neki još u 18. st. bili zamijenjeni mramornima, nakon čega su poslani u siromašne župne crkve u dijecezi, mahom pod kaptolskim patronatom, gdje se mnogima od njih nažalost zauvijek izgubio trag.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Muzej za umjetnost i obrt. Komersteinerovi kipovi s katedralnih oltara bl. Djevice Marije (1686.-88.) i sv. Emerika kneza (1688.)

Središnji i najvažniji dio umjetničkog djelovanja Ivana Komersteinera, tijekom kojeg je ovaj genijalni majstor uz pomoć brojnih pomoćnika u kratkom vremenu – od 1686. do 1690. – za katedralu izradio niz veličanstvenih, desetak metara visokih oltara: oltar bl. Djevice Marije, oltar sv. Ladislava i oltar sv. Emerika, a možda i još neke, na izložbi je zastupljen kipovima dvojice svetih đakona: sv. Lovre i sv. Stjepana, te sv. Emerika kneza i sv. Ladislava kralja, koji svi potječu s Emerikova oltara (1688.).

Rad Komersteinerove radionice koja je njegov vrsni stil, istina – u nešto reduciranoj inačici njegovala još desetak godina nakon majstorove smrti (1694. ili 1695.), na izložbi je zastupljen skulpturama tzv. „Majstora širokih usta“ – (nažalost nerestauriranim) kipovima sv. Katarine i sv. Barbare za oltar sv. Fabijana i Sebastijana koji se danas nalazi u Kučama (Turopolje) i sv. Stjepana kralja iz Vrapča.

Foto: Muzej za umjetnost i obrt. „Majstor širokih usta“: sv. Katarina i (vjerojatno) sv. Barbara (1696.), Kuče, te sv. Stjepan kralj (1702.), Vrapče

Izložba baroknih remek-djela Ivana Komersteinera u Dominovićevoj kuli, tik do katedrale, predstavlja rijetku prigoda koju nikako ne bi trebalo propustiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.