Izložba “Zemaljski arhivar Ivan Kukuljević Sakcinski” otvorena je u petak u Hrvatskome državnom arhivu (HDA) na Međunarodni dan arhiva – 9. lipnja, kao središnji događaj te proslave koji je ove godine u Hrvatskoj u znaku arhiva i katastra u hrvatskim krajevima.
Autori izložbe su Maja Pajnić i mr. Ladislav Dobrica, a izložbu je otvorio načelnik Odjela za arhivsku djelatnost u Ministarstvu kulture RH Branko Kaleb.
Izložba prati život i rad Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, hrvatskog povjesničara, političara, književnika, zemaljskog arhivara, pripadnika ilirskoga pokreta, koji je svojim djelovanjem znatno obilježio 19. stoljeće i ostavio budućim generacijama bogato naslijeđe.
Kukuljević Sakcinski rođen je u Varaždinu 1816. godine. Školovao se u gimnaziji u rodnome Varaždinu i Zagrebu, u gimnaziji kod Isusovaca gdje je maturirao 1831. te na Vojnoj akademiji u Kremsu, a tijekom školovanja počeo je pisati na njemačkom jeziku.
U vojsku je stupio 1833., već tri godine kasnije postao je časnik u Beču, a od 1837., kada je upoznao Ljudevita Gaja, postao je oduševljeni je ilirac.
Nakon što je 1840. dobio zapovijed za premještaj u Milano, samo godinu dana kasnije podnio je ostavku na časničku službu i vratio se u Hrvatsku i uključio se u politički život boreći se protiv mađarizacije i cenzure i postao jedan od vođa Ilirskoga pokreta. Veliki sudac Varaždinske županije Ivan Kukuljević Sakcinski postao je 1845. a 1861. veliki župan zagrebački, a kada je šest godina kasnije smijenjen, više se nije bavio politikom.
Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je progovorio na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. godine, propagirajući borbu za nacionalno oslobođenje, zahtijevajući da se hrvatski uvede kao službeni jezik u škole i urede, tako da uvođenje u javni život bude postupno. Dotadašnji govori u hrvatskom Saboru su bili samo na latinskom jeziku. U svom govoru je naglasio pogubnost nadomještanja hrvatskog stranim jezicima.
Njegov govor je izazvao uzbunu kod austrijskih i mađarskih vlasti te žestoke prigovore visoke aristokracije. I ostali njegovi govori u Hrvatskom Saboru i na županijskim skupštinama otkrivaju beskompromisno zalaganje za slobodu i samostalnost Hrvatske. Na Kukuljevićev prijedlog Hrvatski Sabor 1847. donosi zaključak o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog jezika.
Ban Josip Jelačić imenovao je 1848. Ivana Kukuljevića Sakcinskog upraviteljem Arhiva i na toj je dužnosti ostao do 1860. Sakcinski je utemeljio modernu arhivsku službu i sastavio njezina pravila, osnovao je Društvo za povjestnicu jugoslavensku (1850.), u kojem je bio tajnik i predsjednik, a pokrenuo je i časopis Arkiv za povjestnicu jugoslavensku. Ivan Kukuljević Sakcinski umro je 1889. u dvorcu Puhakovec u Hrvatskome zagorju.
Predstavljena i nova mrežna stranica Hrvatskoga državnog arhiva
U sklopu obilježavanja Međunarodnoga dana arhiva, među ostalim, predstavljena je i nova mrežna stranica Hrvatskoga državnog arhiva (HDA), osmišljena po uzoru na stranice svjetskih arhiva, na kojoj će se već od idućega tjedan moći pregledavati oko 29 tisuća dužnih metara građe, a bit će na usluzi i građanima. Zahvaljujući novim tehnologijama, na internetskoj stranici je na moderan način moguće pretraživati i galerije slika i dokumente.
Međunarodni dan arhiva obilježava se u svijetu od 2008. a u Hrvatskoj je prvi put obilježen 2009. Za datum obilježavanja Međunarodnoga dana arhiva izabran je dan osnivanja Međunarodnog arhivskog vijeća (The International Council on Archives – ICA) 1948.
Ovogodišnji Međunarodni dan arhiva se u nekim arhivima u svijetu i u Hrvatskoj povezuje s nastavkom višegodišnjeg obilježavanje stote obljetnice Prvoga svjetskog rata, dok su u drugima programi povezani s lokalnim, područnim ili nekim drugim prigodnim temama kroz vlastite programe i u suradnji s drugim srodnim ustanovama i organizacijama
