»Mislili su neki, već nas neće biti, ni veselje svoje nisu znali kriti, raselit nas triba da nas manje ima, nisu tu ni bili tad će reći svima…« glasoviti su stihovi Ive Cvitića i pjesme »Od stoljeća sedmog«, ali i interpretacija pjevača Dražena Žanka te jedna od prvih asocijacija na početke hrvatske samostalnosti.
Četvrt stoljeća kasnije pjevač Žanko osmislio je i napisao kompletnu scensku glazbu za mjuzikl »Mirakul« o čudesnoj pobjedi sinjskoga puka nad turskim osvajačima prije tri stoljeća.
“Mirakul vremena turskih osvajanja je pobjeda u kojoj smo se uspjeli obraniti i zaustaviti Osmanlije u njihovu osvajačkom pohodu, jer da nije bilo te pobjede, sigurno bi tok povijesti izgledao drugačije. Mirakul je i pobjeda nad nadmoćnim neprijateljem u Domovinskom ratu. U suvremenim prilikama današnjega vremena moramo učiti iz prošlosti koja je za nas uvijek bila teška i krvava i činiti sve da se ne ponovi”, kaže Dražen Žanko i nastavlja: “I danas kad zapjevam ‘Od stoljeća sedmog’ osjećam kao da smo svi zajedno povezani kroz nju. I jesmo! Zato je i postala besmrtna, narodna. To je trenutak u kojem se sve to spoji, i tada osjetimo snagu stiha, glazbe i interpretacije. Nije lako sve to spojiti, ali nije ni teško kada dolazi iz srca”.
Vrhunska postava glumaca i pjevača – garancija spektakla o legendarnoj pobjedi nad Turcima
Nedavno je bila praizvedba mjuzikla „Mirakul“, a premijera se očekuje u KD Vatroslav Lisinski početkom godine 2017. O njoj sam Žanko sa strašću govori:
»Mirakul« je priča biblijskih razmjera. Mali Stipan rodio se u zapaljenoj crkvi, od majke Mare koju igra Radojka Šverko, a koja je svojim glasom i glumom oduševila sve prisutne. Stipanova otca stolara Josu igra poznati filmski, kazališni i televizijski glumac Boris Pavlenić. Klapa »Larus« kao tri kralja donosi darove povodom Stipanova rođenja. Dario Došlić igra Mlečanina fratra, fra Guida Galuzzija, izdajnika poput Jude koji se prodao Turcima te se na kraju objesio jer ga je mučila savjest. Zvonar, remeta Kanpanelo, unio je malo humora u sve te tužne događaje, a glumi ga naš poznati komičar Damir Mihanović – Čubi.
Dramski prvak, kazališni i televizijski glumac Joško Ševo igra ulogu fra Pavla Vučkovića koji nas vodi kroz događaje toga vremena. On je zapravo glavni lik mjuzikla. Poveo je narod iz Rame prema Sinju bježeći pred Turcima, uzevši i noseći sa sobom Gospinu sliku. Ervin Baučić igra bosanskoga pašu Daltabana, a uloga mu je tako dobro sjela kao da je došao iz Istanbula. Stijepo Gleđ Markos igra mladoga Sinjanina, vojskovođu koji je uvijek spreman za bitke, a zaljubljen je u Anđu, koju glumi Lara Antić, a pred samu bitku pod Sinjem imamo je posljednju večeru i zakletvu. Zlatko Kauzlarić Atač, naš poznati slikar i kazališni redatelj, napravio je prekrasnu scenografiju koja je dala poseban štih i ugođaj.
Sliku »Mirakula« nacrtao je naš svjetski poznati umjetnik Charles Billich, a koreografiju je radila Branka Kolar. Aranžmane za glazbu napisao je Antonio Zadro. Među ostalim u “Mirakulu” su nastupili Lidija Horvat Dunjko, Adalbert Turner-Juci, Maks Hozić, Paško Vukasović, Alen Đuras, Roko Šašić, guslar Oliver Rogošić, Plesni studio “Escape”, Zbor “Ivan pl. Zajc”, folklorna skupina “Ivan Goran Kovačić”, a završnu scenu uveličali su sinjski alkari i alkarski momci, Sinjske mažoretkinje “Alkaruše”, folklor “Peruća” iz Hrvaca i Dicmanjani koji su otpjevali reru. Sve je na kraju ispalo kako smo zamislili, a publika je s oduševljenjem primila mjuzikl i svakoga dana imamo mnogo poziva, kako telefonski tako i internetom, kada će biti sljedeća predstava.
Dalamatinska zagora dijeli sudbinu cijele Hrvatske
„Dalmatinska zagora dijeli sudbinu cjelokupne domovine. Nismo odsječeni i marginalizirani. To je predivan, živopisan hrvatski kraj, tu su ljudi dobra srca, vrijedni, puni duha, što svaki gost koji dođe, za Alku i Gospu ili bilo kada, može osjetiti”, nastavlja Žanko i dodaje, „ponosan sam na svoj kraj i ljude i uvijek mi je žao kad zbog neke gluposti dođemo u žuti tisak ili crnu kroniku. Nismo dovoljno iskoristili naše kulturno blago, naše resurse, a najviše me strah rasprodaje našega zemljišta strancima. Za sada su interesantni obala i more, a kako je krenulo, otkrit će se i – lipote Zagore”.
Cijeli intervju s Draženom Žankom možete pročitati ovdje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
