Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Rijeci – nastavak susreta iz 2011. na kojem je bio i papa Benedikt XVI.

U nedjelju je u organizaciji Vijeća za obitelj HBK u Crkvi na otvorenom Svetišta Gospe Trsatske održan Drugi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji pod geslom “Obitelj – nositeljica života, nada i budućnost Hrvatske”. Želi se obitelj staviti u središte pozornosti javnoga mnijenja, kako crkvenoga tako i mnijenja čitavoga društva, još više istaknuti uloga obitelji bez koje uistinu nema niti nade niti budućnosti.

Na susretu se okupilo više tisuća vjernika i hodočasnika iz Hrvatske i BiH, a sudjelovali su i apostolski nuncij u Hrvatskoj Alessandro D’Ericco te pomoćni biskup banjalučki Mato Semren. Svemu je nazočila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Tijekom predprograma sagrađena je Nazaretska kućica u čijoj gradnji su sudjelovala djeca koja su donijela maketu kućice na prostor održavanja programa, dva viteza Papinskog svetog Groba Jeruzalemskog koji čuvaju kućicu, zatim zbor mladih Riječke nadbiskupije te orkestar roditelja i djece. U maketu su ugradili elemente koji se odnose na stožerne kreposti: razboritost, pravednost, jakost i umjerenost, zatim na bogoslovne kreposti: vjeru, ufanje i ljubav, te na Božje zapovijedi.

Pet obitelji izreklo je svoje svjedočanstvo da bi ohrabrile i potaknule ostale na življenje kreposti i vršenje Božjih zapovijedi u svakodnevnici, izgrađujući time svoje obitelji i domovinu.

U ulaznoj procesiji obitelj Bošković iz Dubrovačke biskupije i obitelj Pejić iz Đakovačko-osječke nadbiskupije, odjevene u narodne nošnje svoga kraja, simbolično su spojile najudaljenije dijelove Lijepe naše. Nosili su Zavjetnu spomen-svijeću hrvatskih katoličkih obitelji – ona je Zavjetna je uz nju na Prvom nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji obnovljen zavjet iz Nina, a spomen je jer podsjeća na taj prvi susret, na kojemu ju je papa Benedikt XVI. blagoslovio i povjerio hrvatskim katoličkim obiteljima da je nose na svoje buduće nacionalne susrete.

Apostolski nuncij u RH mons. D’Errico pročitao je poruku državnog tajnika Svete Stolice, kardinala Pietra Parolina u kojoj je istaknuo da Sveti Otac neumorno naviješta kako je uloga kršćanske obitelji, nekoć i sada, snagom sakramenta ženidbe svijetu naviještati Božju ljubav i blizinu.

Misno slavlje je predvodio kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup, a propovijedao je krčki biskup u miru, predsjednik vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK) za život i obitelj Valter Župan.

Mons. Župan: Crkva u Hrvatskoj je svjesna teških prilika u kojima žive mnoge obitelji

Predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj mons. Valter Župan u prigodnoj propovijedi poručio je kako je Isus dolaskom na svijet u jednoj obitelji pokazao da je to prirodan ambijent za rast zdrave i uravnotežene osobe. “Sve drugo što se protivi tom Božjem planu suluda je laž koja samo hoće upropastiti jadnog čovjeka. Dragi roditelji, muževi i žene, želite li dobro sebi, svojoj djeci, ovom narodu i domovini koju nam je Bog dao, ovoga se držite”, poručio je.

Upozorio je da je Hrvatska zemlja u kojoj se mladi sve kasnije odlučuju na brak, te je istaknuo kako je Crkva u Hrvatskoj svjesna teških prilika u kojima žive mnoge obitelji te zahvalio svima koji suosjećaju s njima i pomažu u okviru svojih skromnih mogućnosti.

Posebno je istaknuo lošu demografsku sliku Hrvatske i društva u kojemu dijete postaje teret, a ne radost, te istaknuo potrebu dublje vjere, veće nade u budućnost i više ljubavi prema životu u društvu u kojemu živimo.

Na kraju je predsjednik HBK mons. Želimir Puljić zahvalio svim obiteljima na dolasku istaknuvši da su one nositeljice života, nada i budućnost Hrvatske.

Najavio je i Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će se za tri godine održati u Prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu.

1. Nacionalnom susretu katoličkih obitelji nazočio je i papa Benedikt XVI.

Prvi takav susret zbio se 5. lipnja 2011. godine u Zagrebu na Hipodromu pod geslom “Zajedno u Kristu”, kada je svečano euharistijsko slavlje predvodio papa Benedikt XVI. pred više od 300.000 vjernika.

Tada je papa Benedikt XVI. u svojoj propovjedi na misi na zagrebačkom Hipodromu pozvao na zabranu pobačaja. Rekao je tada kako je uz riječ same Crkve, vrlo važan stav i zalaganje katoličkih obitelji, “posebno kao potvrda nepovredivosti ljudskoga života od začeća do njegova prirodnoga skončanja, što je jedinstvena i nezamjenjiva vrijednost obitelji utemeljene na braku i na potrebi zakonskih odredbi koje bi podupirale obitelji u zadaći rađanja i odgoja djece”.

Obitelji je pozvao na otpor sekularizaciji i širenju vrijednosti potrošačkog društva koje u drugi plan guraju vrijednosti života i istinskog zajedništva, te ih je pozvao i da se trajno obavežu da će djecu učiti moliti i da mole zajedno. Istaknuo je tada da su današnjem društvu u više no ikad potrebne uzorne kršćanske obitelji.

“Apsolutizira se sloboda bez odgovornosti za istinu, i njeguje se kao ideal individualno dobro preko potrošnje materijalnih dobara i površnih iskustava, ne vodeći računa o kvaliteti odnosa s osobama i o najdubljim ljudskim vrijednostima. Ljubav se svodi na sentimentalni osjećaj i zadovoljavanje nagonskih poriva, bez nastojanja da se stvore trajne emocionalne veze”, rekao je Papa.

Mons. Župan pred papom se usprotivio abortusu i istospolnim zajednicama

Na kraju misnog slavlja zahvalu Svetom Ocu uputio je krčki biskup mons. Valter Župan, predsjednik Vijeća HBK za obitelj. Založio se za ukidanje zakona koji je u nas na snazi još od 1978. godine i kojim se dopušta abortus, a njegove su riječi popraćene pljeskom okupljenih vjernika: “Imamo pravo i želimo da oni koji nama upravljaju promiču život i da se konačno revidira zakon iz nekih, željeli bismo vjerovati, prošlih vremena, o prekidu ljudskog života, i da se ne naziva napretkom ono što vodi u smrt”

“Ako se danas svima priznaje pravo na slobodno izražavanje svojih stavova, onda izjavljujemo da i mi, koji predstavljamo većinu hrvatskog naroda i građana Republike Hrvatske, imamo neotuđivo pravo da živimo, javno iznosimo i naviještamo vrijednosti po kojima nam je darovan život. Imamo pravo i hoćemo da djeca svoje roditelje mogu nazivati prirodnim imenom “mama” i “tata”, poručio je tada mons. Župan o istospolnim zajednicama, te je dodao da su svjesni kako danas braku i obitelji prijeti srozavanje stabilnosti, da se promiču oblici zajedništva koji nemaju nikakav temelj u europskoj kulturi i pravnoj baštini.

Što se u Hrvatskoj događalo od prvog do drugog nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji?

Kako je u svom govoru i ukazao biskup Župan, u Hrvatskoj su se između dva nacionalna susreta hrvatskih katoličkih obitelji dogodile  neke stvari koje su se ticale opstanka identiteta hrvatske obitelji. Prvenstveno je uveden zdravstveni odgoj u osnovne i srednje škole odlukom tadašnjeg ministra Jovanovića od 28. rujna 2012.Kroz 4. modul zdravstvenog odgoja ministar Jovanović pokušao je u državni sustav uvesti rodnu ideologiju i stavove s kojim se većina hrvatskih građana vrijednosno ne slaže.

Ipak, kurikulum zdravstvenog odgoja je ukinuo Ustavni sud Republike Hrvatske 22. svibnja 2013. godine i odredio da će se do donošenja drugog kurikuluma, u skladu s ustavnim i demokratskim načelima, predavati sadržaji zdravstvenog odgoja koji su se provodili do početka školske godine 2012. /2013. Učinio je to uz objašnjenje da država nije na uravnotežen način uskladila sadržaje zdravstvenog odgoja s ustavnim pravom i slobodom roditelja u odgoju djece i da se proces uređivanja i implementacije nije događao na način koji je u skladu s demokratskim načelima koje je država dužna poštovati i provoditi.

Protiv zdravstvenog odgoja bio je velik dio javnosti, sve značajne vjerske zajednice, Hrvatski Helsinški odbor, mnogi intelektualci i neke građanske udruge na čelu s udrugom Grozd.

Građanska inicijativa “U ime obitelji” prikupila je potpise za referendum o ustavnoj definiciji braka koji je održan j 1. prosinca 2013., a na njemu su se državljani RH izjasnili žele li da se u Ustav Republike Hrvatske prenese definicija iz postojećeg Obiteljskog zakona, kako je brak zajednica žene i muškarca. Većina izašlih birača izjasnila se da je za to, te time unijela u Hrvatski Ustav definiciju “Brak je životna zajednica žene i muškarca”. Unatoč brojnim protivljenjima, pa čak i protivljenjima vladajućih, inicijativa je postigla velik uspjeh, a obitelj u Hrvatskoj, suočena sa sve većim izazovima, ostaje trajna briga Crkve.