Nova otkrića iz špilje Vindije, jednoga od najvažnijih arheoloških nalazišta u ovome dijelu Europe, tema su 42. škola biološke antropologije “Dr. Hubert Maver” – međunarodnoga znanstveno-edukativnoga skupa održana u ponedjeljak pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u palači Akademije.
Skupa su organizirali Razred za prirodne znanosti HAZU, Znanstveno vijeće za antropologijska istraživanja HAZU, Antropološki centar HAZU, Insititut za antropologiju, Hrvatsko antropološko društvo, Hrvatsko društvo za medicinsku antropologiju Hrvatskog liječničkog zbora te Max Planck Institut za evolucijsku antropologiju iz Leipziga.
Predavači su, priopćio je HAZU, bili vodeći stručnjaci u navedenim područjima znanosti, a ove godine školu je vodio prof. dr. Svante Pääbo, direktor Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu i dopisni član HAZU, jedan od najutjecajnijih svjetskih znanstvenika s područja evolucijske genetike čovjeka koji je utemeljio molekularnu arheologiju kao novo znanstveno područje. U suradnji s znanstvenicima HAZU Pääbo je zaslužan za otkrivanje čitavoga neandertalskog genoma iz paleontoloških uzoraka s lokaliteta špilje Vindija. Na skupu je pak održao uvodno predavanje posvećeno neandertalcima iz Vindije i drugih nalazišta u svijetu. Izlaganja o neandertalcima iz Vindije su održali i Kay Prüfer, Matthias Meyer i Mateja Hajdinjak iz Max Planck Instituta, Tom Higham sa Sveučilišta u Oxfordu te Ivor Karavanić sa Sveučilišta u Zagrebu.
Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo zasluge glavnoga tajnika Akademije i predsjednika Hrvatskog antropološkog društva akademika Pavla Rudana za razvoj hrvatske antropologije kao znanosti koju je utemeljio i doveo na svjetsku razinu. Zaslugom akademika Rudana 1974. je u Hrvatskoj održan prvi znanstveno-radni skup pod naslovom “Škola biološke antropologije”.
“To je dokaz da se i u hrvatskoj znanosti može dostići svjetska razina“, rekao je akademik Kusić. Podsjetio je i na pokojne članove Akademije Dragutina Gorjanovića Krambergera i Mirka Maleza koji su svojim otkrićima ostataka neandertalca u Krapini i Vindiji dali značajan doprinos hrvatskoj i svjetskoj antropologiji.
Akademik Rudan osvrnuo se na ranije škole biološke antropologije koje su ugostile mnoge svjetske znanstvenike i znatno pridonijele razvoju antropologije u Hrvatskoj. Također je prof. dr. Svanteu Pääbu uručio povelju o izboru za počasnoga člana Hrvatskog antropološkog društva, dok je prof. dr. Kazuhiku Yamamotu, uglednome japanskom antropologu i gostujućem profesoru Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, uručio godišnju nagradu Hrvatskog antropološkog društva – medalju “Dragutin Gorjanović Kramberger” koja se dodjeljuje se za iznimna znanstvena ostvarenja i doprinos antropološkoj znanosti u Hrvatskoj.
