Ovog tjedna, u srijedu, 1. prosinca, na blagdan sv. Andrije, imenovan je novi dubrovački biskup, dosadašnji ravnatelj Katoličkog školskog centra u Šibeniku, tajnik šibenskoga biskupa Tomislava Rogića i ekonom Šibenske biskupije, don Roko Glasnović.
> Don Roko Glasnović imenovan za biskupa Dubrovačke biskupije
Mons. Glasnović rođen je u Šibeniku. Roditelji su mu porijeklom iz Janjeva na Kosovu, a i on sam je, iako je rođen u Šibeniku, osnovnu školu pohađao i u Janjevu.
Janjevo je mjesto na Kosovu, jugoistočno od Prištine, u kojem Hrvati žive još od 14. stoljeća, što ih čini najstarijom hrvatskom dijasporom. Doseljenje Hrvata na to područje seže još u vrijeme Dubrovačke Republike. Naime, dubrovački i kotorski trgovci, koji su trgovali na tom području, stvorili su svoju koloniju te se mnogi od njih ostali ondje.
Tijekom 7 stoljeća sačuvali katoličku vjeru i hrvatski identitet
Dubrovačka Republika posebno je profitirala na posredničkoj trgovini – bila je most između Istoka i Zapada. Trgovinu sa zaleđem nije prekinula ni nakon osmanskih osvajanja. Naime, sa sultanom je sklopila ugovor o slobodnom kretanju svojih trgovaca na teritoriju Osmanskog Carstva, što ju je učinilo jedinom katoličkom državom s takvom privilegijom.
Janjevci su, dakle, porijeklom Dubrovčani, koji su svoju katoličku vjeru i hrvatski identitet uspjeli sačuvati tijekom 7 stoljeća. Živjeli su pod osmanskom vlašću, ali nisu se islamizirali. Usprkos udarima i srpskog nacionalizma o komunizma, zadržali su svoj kulturu, narodnost i vjeru.
Prostor kojeg naseljavaju uz mjesto Janjevo obuhvaća i sela Letnica, Šašare, Vrnavokolo i Vrnez.
Početkom XVII. st. mjesto Janjevo je imalo oko 500 kuća. U XX. st. razvila se metaloprerađivačka industrija, ali su obrt i trgovina ostali glavna gospodarska grana. Raspad Jugoslavije i ratna zbivanja na Kosovu natjerali su većinu stanovnika na izbjeglištvo u Hrvatsku, najviše u Zagreb, Slavoniju i Dalmaciju (Kistanje).
Običaji, govor i nošnja janjevačkih Hrvata
Župa u Janjevu posvećena je sv. Nikoli, a zvono župne crkve drugo je najstarije zvono u Hrvata. Janjevci također posebno štuju sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, odakle vuku podrijetlo. Od srednjeg vijeka Janjevci pohode Festu svetog Vlaha u Dubrovniku i neizostavni su dio procesije u kojoj su u prepoznatljivim nošnjama.
Nošnja odraslih muškaraca sastojala se od primjesa orijentalne i bugarske nošnje: na glavi šubara, zatim košulja, čakšire (hlače s dugim turom i uskim nogavicama koje se kopčaju sa strane), mintan ili palta (kaput). Oko sredine tijela vezivao se pojas, a na noge su se obuvale kondure ili jemenije (cipele). Od početka 20. stoljeća muškarci su potpuno preuzeli europsku građansku nošnju, piše mojahrvatska.vecernji.hr.
Žene su, naprotiv, zadržale orijentalnu nošnju koja je nastala pod turskim utjecajem. Udane žene na glavi su nosile fes ili otos (klupko od krpa sašiveno od kadife), a neudane su nosile kucelj (pletenica) spušten niz leđa. Na glavu se stavljala i šamija (marama), vunena izvan kuće, a obična u kući. Na gornjem dijelu tijela nosio se mintan ili mintanče (jaknica), odnosno jelek ili džamadan (prsluk), ispod kojeg je bila košulja s čipkanim ovratnikom. Žene nisu nosile suknje, već dimije preko kojih je bila prebačena bogato ukrašena bošča (pregača), a struk se vezivao kušakom (pojasom).
Radnim danima nosile su nalune (natikače), a kada su izlazile izvan kuće obuvale su jemenije (cipele) slične građanskim. Svečana ženska odjeća bila je vrlo skupa i živopisna pa je uz nju išao i prigodan nakit: dukati, zlatne ogrlice, đinđuve (biserne niske), curaće (naušnice) i prstenje. Svadbena ženska odjeća uključivala je uz mintančet, dimije, košulje i fes još i terlik (papučice od safijana s ornamentima), duak (veo), naušnice, prsten, dva reda rubija (dukata) kao nakit glave i jedan veći dukat koji je išao na čelo.
Neki poznati Janjevci
Danas u hrvatskom javnom prostoru djeluju mnogi Janjevci. Spomenimo samo generala Željka Glasnovića, zapovjednika HV-a i HVO-a, koji je bio zastupnik u prošlom sazivu Sabora i političara Roka Antića iz Kistanja, koji je podnio ostavku na funkciju u HDZ-u nakon ratifikacije Istanbulske konvencije.
Hrvat Janjevac je i katolički blaženik i mučenik, Serafin Kodić Glasnović. Kao franjevački svećenik djelovao je u Albaniji za režima komunističkog vođe Envera Hoxhe, pod kojim je, zbog lažne optužbe, bio mučen. Umro je od posljedica mučenja u franjevačkom samostanu u Lješu u Albaniji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
