Hrvatska već ima pet blaženica žrtava zločina koji počinjen u prosincu 1941. godine u pograničnim dijelovima NDH. Te časne sestre ubijene su u genocidu nesrpskog stanovništva uz rijeku Drinu, a koje su proveli dijelovi razbijene vojske Jugoslavije, konkretno postrojba zapovjednika žandarmerije i osobnog pratitelja kralja Petra Karađorđevića – potporučnika Jezdimira Dangića.
Sada se je otvorio postupak beatifikacije za sedam časnih sestara koje su ubili zločinci partizani u genocidu nad hrvatskim narodom provedenim krajem i nakon završenog II. svjetskog rata.
U Gospiću je 72. godišnjicu mučeničke smrti sestre Žarke Ivasić, gospićko-senjski biskup Zdenko Križić svečano otvorio postupak beatifikacije ili proglašenja mučeništva službenica Božjih sestre Žarke Ivasić i šest susestara mučenica (s. M. Kornelije Horvat, s. Lipharde Horvat, s. Geralde Jakob, s. Konstantine Mesar, s. Trofime Miloslavić i s. Blande Stipetić) iz Družbe sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskoga – Zagreb, koje su stradale od komunističkog režima iz mržnje prema vjeri, piše ika.hr
Časna sestru Blanda Stipetić, rodom iz Vrbovskog, skrbila je za djecu na Odjelu Vinogradske bolnice. Na smrt ju je osudio Vlado Ranogajec koji još ima ulicu u Zagrebu, što je neviđena sramota za trenutnu vlast Milana Bandića i HDZ-a u Zagrebu. Valja istaknuti da ova koalicija nije htjela godinama promijeniti niti ime trga naredbodavca ovih monstruoznih zločina počinjenih u Zagrebu – Josipa Broza Tita, pravdajući ovakve zločine njegovim navodnim antifašizmom. To je učinjeno tek kad je zagrebačku vlast ušla stranka Neovisni za Hrvatsku.
Časna sestra Lipharda Horvat, rodom iz Varaždina, skrbila je za psihičke bolesnike bolnice Vrapče u zagrebu. Bila je svjedokom masovnih mučenja i ubijanja bolesnika u toj bolnici koje su učinili krvoločni partizani, te je zbog toga sa još dvije časne sestre, Geraldom Jakob i Konstantinom Mesar, bačena u Jazovku.
> 6. ožujka 1902. rođena časna sestra Lipharda Horvat – ubijena i bačena u jamu Jazovku
Časna sestra Trofima Miloslavić, iz okolice Dubrovnika, mučena je u zatvoru čak 5 godina od 1945-1950., te je umrla od posljedica mučenja.
Časna sestra Kornelija Horvat, rodom iz Koprivnice, ubijena je od partizana još 1944. na otoku Hvaru.
Otvaranju postupka prethodio je molitveni pohod grobu s. Žarke Ivasić, koji se nalazi na gospićkom gradskom groblju u blizini kapelice Svete Marije Magdalene. Upravo je prije 72 godine strijeljana uza zid spomenute grobljanske kapelice, podnijevši smrt čvrstom vjerom u Gospodina i ostavivši mnogima sliku hrabre i predane kršćanke – redovnice. Nakon molitve na grobu krenula je povorka sestara milosrdnica, predvođenih vrhovnom poglavaricom s. Miroslavom Bradica, nekoliko članova rodbine s. Žarke te brojnih štovatelja ovih sedam službenica Božjih.
Postulator kauze dr. Zvonimir Kurečić najprije je pročitao Prvu molbu za postupak s. Žarke Julijane Ivasić, za koju je započet postupak još 2010. godine, a koji se sada, čitanjem Druge molbe od 2. ožujka ove godine proširuje postupak na još šest njezinih susestara, žrtava partizansko-komunističke mržnje krajem Drugog svjetskog rata i poraća prema katoličkim redovnicama i Crkvi općenito.
Partizani su ubili 31 časnu sestru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
