Izložba “Zlatko Bourek, slikarska retrospektiva”, posvećena slikarskom opusu tog svestranog umjetnika, kipara, slikara, scenografa, kostimografa, redatelja, crtača i animatora, u kojem je sažeo svoje životno i likovno iskustvo, otvorena je večeras u zagrebačkoj Modernoj galeriji.
Priređena u povodu umjetnikova 85. rođendana izložba donosi oko 120 njegovih izabranih ulja na platnu koja je Bourek, uz brojne druge angažmane, stvarao od 1956. do danas, a riječ je o manjem dijelu njegova opusa.
Svaka izložena slika može biti film, sa sentimentom, nostalgijom, ali i groteskom svaka od njih nosi pečat proživljenog, povijesnog i zavičajnog, ocijenio je Tonko Maroević, autor teksta u bogato ilustriranoj monografiji koja prati izložbu.
Na tim se slikama vidi radost, tuga, erotika, rat, teški prizori, duh i dar čovjeka koji se znao izvući iz svega toga, dodao je.
Bourek je od samih početaka imao svoj rukopis i opsesiju koju nije mijenjao bez obzira na trendove, slobodu da nadrealno nadživi njegovo djelo, koje je nezamjenjivo u hrvatskoj, europskoj i univerzalnoj umjetnosti, ocijenio je akademik Maroević.
Otvorivši izložbu zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš izrazio je uvjerenje kako “ćemo i dalje svjedočiti životu, umjetnosti i veselju Zlatka Boureka”, a da bi postavljanje svega što je dosad stvarao u izložbeni prostor Galerije, od lutaka i filmova do scenografije i kostimografije, bio istodobno gušt i problem.
Iznimna je povlastica biti suvremenikom umjetnika tako razgranatog stvaralaštva, istaknula je Biserka Rauter Plančić, ravnateljica Moderne galerije i autorica likovnog postava izložbe.
Premda javnost Boureka percipira ponajprije kao kipara, uvjerena sam da će njegova prva retrospektiva i monografija biti ključna za spoznaju odakle izviru njegova likovna duša i srce, rekla je.
Zlatko Bourek (Slavonska Požega, 1929.) diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) slikarstvo i kiparstvo, a još je za vrijeme studija s kolegama osnovao Zagrebačku školu crtanog filma.
Svoje prve scenografije i kostime osmislio je za “Gavellu”, no najveći kazališni uspjeh postiže u berlinskom kazalištu Hans Wurst Nachfaren. Grafičkim radovima javlja se 1959., a od 1963. izlaže i slike koje nose sva obilježja njegova likovnog stvaranja okrenutog grotesknom humoru i nadrealističnom osjećaju povezanom s elementom folklora.
Samostalno je izlagao u Duisburgu, New Yorku, Dubrovniku, Varaždinu i Zagrebu, a njegovi radovi bili su izloženi i na skupnim izložbama u Zagrebu, Ljubljani, Veneciji, Budimpešti, Rimu, Ateni, Caracasu, St.Poeltenu i drugdje.
U skladu s Bourekovom svestranošću među posjetiteljima su bile brojne osobe raznih umjetničkih područja, filma, kazališta, likovnosti, arhitekture, književnosti.
Izložba će biti otvorena do 2. studenog i njome Moderna galerija otvara novu sezonu.
