Papa proglasio blaženim sedmoricu rumunjskih biskupa i upozorio na ideologije razdora

epa07619890 Two Romanian priests carry an icon representing the seven martyrs during a beatification service of seven communist-era Greek-Catholic bishops, who were killed by the communist regime between 1950 and 1970, at 'Campia Libertatii' field in Blaj, Romania, 02 June 2019. Pope Francis is on a three-day visit to Romania from 31 May to 02 June 2019. The pontiff visit takes place 20 years after Pope St. John Paul II's historic visit to Romania, having the motto 'Let's Walk Together'. Bishops Valeriu Traian Frentiu, Vasile Aftenie, Ioan Suciu, Tito Livio Chinezu, Ioan Balan, Alexandru Rusu, and Iuliu Hossu were declared in March to have been killed 'in hatred of the faith' between 1950 and 1970, being declared martyrs as they died in prison or as result of harsh conditions during incarceration. EPA/ROBERT GHEMENT

Papa Franjo u nedjelju je na misi u rumunjskom gradu Blaju gdje je blaženima proglasio sedmoricu rumunjskih grkokatoličkih biskupa, ubijenih ili progonjenih za vrijeme komunizma, upozorio na nova ideološka nastojanja sijanja straha ili podjela u društvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Novi blaženici patili su i žrtvovali svoje živote jer su se usprotivili tadašnjemu totalitarnom ideološkom sustavu”, rekao je Papa pred oko 60.000 vjernika okupljenih na Polju slobode u Blaju.

“Rumunjski biskupi dali su živote suprotstavljajući se neliberalnom ideološkom sustavu koji je sprečavao temeljna ljudska prava”, rekao je Franjo, upozorivši na “pojavu novih ideologija” usmjerenih prema mladima kojima se pokušavaju uništiti kulturna i vjerska tradicija.

“Ovi božji pastiri i mučenici rumunjskom su narodu ostavili dragocjenu baštinu koju možemo sažeti u dvije riječi: sloboda i milosrđe”, kazao je Sveti Otac, misleći pritom na “vjersku raznolikost” koja obogaćuje Rumunjsku, zemlju u kojoj živi 86 posto pravoslavnih vjernika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon Drugoga svjetskog rata rumunjske komunističke vlasti zaplijenile su imovinu Grkokatoličke Crkve te njihovim pripadnicima naredile da se priključe većinskoj Pravoslavnoj Crkvi, jer ju je na taj način komunistima bilo jednostavnije držati pod kontrolom.

U noći s 28. na 29. listopad 1948. godine, sedmoricu biskupa uhitili su i priveli agenti komunističkog režima optuživši ih za “veleizdaju” jer su svećenici odbili prijeći na pravoslavnu vjeru. U zatvoru su ih mučili i ponižavali. Na kraju su skončali u izolaciji u jednome pravoslavnom samostanu te su potajice pokopani. Ni danas se ne zna gdje su pokopana tijela četvorice rumunjskih biskupa.

Rumunjski komunisti su krajem 1948. zabranili grkokatoličku vjeru uz tvrdnju da su se grkokatolički vjernici “vratili pravoslavnom bogoslužju”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve vlasništvo Grkokatoličke Crkve tada je pripalo rumunjskoj Pravoslavnoj Crkvi. Uslijed golemog pritiska većina grkokatolika promijenila je vjeru. Godine 1948. ih je u Rumunjskoj, državi od 20 milijuna stanovnika, bilo 1,5 milijun, a danas ih se grkokatolicima izjašnjava samo 200.000.

Povjesničari kažu da je pedesetih i početkom šezdesetih godina oko pola milijuna rumunjskih državljana, među kojima je bilo političara, svećenika, liječnika, časnika, veleposjednika i trgovaca osuđeno i zatvoreno. Petina ih je nestala u radnim logorima i zatvorima.

Brojni posjedi Grkokatoličke Crkve što ih tada preuzela rumunjska komunistička diktatura ili ih je poklonila rumunjskoj Pravoslavnoj Crkvi tek se treba vratiti stvarnim vlasnicima 30 godina nakon pada diktatora Nicolaea Ceausescua. Od više od 2000 crkava u vlasništvu rumunjske Grkokatoličke Crkve dosad ih je vraćeno samo 150.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.