Znastveni simpozij “Hrvati na bečkom sveučilištu” u povodu obilježavanja njegove 650. godišnjice počeo je u subotu na Odjelu za slavistiku na Sveučilištvu u Beču.
“U bogatoj i bremenitoj povijesti hrvatskog naroda od sedmog stoljeća Hrvati su ostavili duboki trag u svekolikoj europskoj povijesti Bečkog sveučilišta. U njegovom bogatom 650-godišnjem postojanju iznjedrio je brojne hrvatske znanstvenike i intelektualce svjetskog glasa”, rekao je predsjednik Hrvatske akademske zajednice u Beču Marjan Kalapurić.
Akademik Josip Bratulić je, pozdravljajući nazočne u ime predsjednika HAZU-a, iznio podatak da je u Beču studiralo više od 400 Hrvata.
Među njima su hrvatski prosvjetitelji Ljudevit Gaj, Ivan Meštrović i Josip Juraj Strossmayer, matematičar, astronom, fizičar, isusovac Ruđer Bošković, slavenski filolog Vatroslav Jagić i Adolf Mussafije iz Splita, a i Beču su studirali i skladatelji Franz Suppe, Ivan pl.Zajc, Ivo Tijardović i dirigent Lovro Matačič.
Na skupu će se raspravljati o nizu tema kao što su “Hrvatski intelektualci – bečki studenti u 19. stoljeću-postojeće studije”, “Antun Bauer – student Bečkog sveučilišta i rektor Zagrebačkog sveučilištva”, “Hrvatske akademičarke u Beču u 19. i 20. stoljeću”, “Hrvatski studenti u Beču u doba prosvijećenog apsolutizma”, “Utjecaj austrijske uprave na urbanistički razvoj, razvoj školstva i svakodnevni život u Zadru na prijelazu stoljeća “, “Hrvatski kolegij u Beču i njegovi studenti na Bečkom sveučilištu”. Predavači su poznati hrvatski i austrijski znanstvenici te kulturni djelatnici.
Znastveni skup u organizaciji Hrvatske akademske zajednice u Beču i Hrvatskog povijesnog instituta Zagreb/ Beč koji je okupio 50-tak sudionika završit će referatima “Hrvati na Bečkom sveučilištu u 14. i 15. stoljeću” te “Gradišćanski Hrvati na univerzitetima u Beču” i zaključnom raspravom.
Skup se održava pod pokroviteljstvom hrvatskog veleposlanstva u Austriji.
