Predstavljena monografija Petra Preloga: ‘Hrvatska moderna umjetnost i nacionalni identitet’

Foto: fah

Monografija “Hrvatska moderna umjetnost i nacionalni identitet” povjesničara umjetnosti Petra Preloga, koja donosi analizu aktivnog sudjelovanja hrvatskih umjetnika u oblikovanju hrvatskoga modernog nacionalnog identiteta, predstavljena je u četvrtak u Muzeju za umjetnost i obrt.

Fokusirana na dijelove hrvatske umjetničke produkcije od kraja 19. stoljeća do Drugoga svjetskog rata koji su utjecali na stvaranje, definiranje ili promjenu nacionalnoga identitetskog kompleksa, Prelogova knjiga, u izdanju Instituta za povijest umjetnosti, identificira ključne dionice razdoblja u kojem je važnu ulogu imao položaj Hrvatske unutar multinacionalnih državnih zajednica kojima je pripadala: Austro-Ugarske Monarhije i međuratne jugoslavenske državne zajednice.

Osim što su određeni njegovi najvažniji protagonisti (od Izidora Kršnjavoga i Ivana Meštrovića do Ljube Babića i Krste Hegedušića), analizirana su tumačenja u likovnoj kritici (Antun Gustav Matoš, Kosta Strajnić, Antun Branko Šimić, Miroslav Krleža).

Autor je predočio i na kojim je sve razinama transnacionalni diskurs umjetničkog moderniteta doprinio nacionalnom identitetu, među ostalim, na primjerima hrvatskih umjetničkih udruženja i skupina, poput Društva Medulić ili Udruženja umjetnika Zemlja.

Katarina Horvat Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti napomenula je da je autoru monografije, iako su se mnogi istaknuti povjesničari umjetnosti bavili modernom umjetnošću prije njega, ostalo mnogo toga za fundamentalno istraživanje i knjigu.

“Fokusiravši se na složeno pitanje nacionalnog identiteta te odnos tradicionalnog i modernog Prelog nam je poznata umjetnička djela dao u novom svjetlu”, rekla je.

Ocijenila je i kako je monografija sjajno pisana u pogledu stila, “rečenice se sjajno nadovezuju jedna na drugu, nema se što dodati ili oduzeti”, a pohvalila je i njezin profinjeni dizajn, koji je napravio grafički dizajner Mario Aničić.

Recenzent, akademik Tonko Maroević kaže da je Prelog napisao knjigu koja govori o nama samima, no prevedena na neki europski jezik može pomoći i drugim sredinama kako da shvate sami sebe. “Kada bi ova knjiga bila prevedena, pomogla bi i boljem razumijevanju jedni drugih u Europi”, objasnio je.

Po njegovim riječima, Prelog je u knjizi znalački i duboko ukazao na pretenzije i ambicije većine protagonista hrvatske moderne umjetnosti, no i na ograničenja i zablude mnogih nosilaca militantnih ideja.

“U svakom slučaju, pronašao je adekvatan teorijski okvir i hermeneutički ključ, a pozitivistički je građu suvereno sredio te zatim vrlo originalno i mjerodavno interpretirao”, ocijenio je.

Recenzent Frano Dulibić smatra kako je problem stvaranja likovnih komponenti nacionalnog identiteta komplicirano sažeto prikazati i interpretirati, no Prelog je sve te karike sustavno nanizao i na jasan način prezentirao njihove protagoniste, djela i karakteristike.

“Knjiga nas potiče i da promišljamo identitet s današnje perspektive, kakav je bio u tom razdoblju i koliko drugačije na nacionalni identitet gledamo danas”, napomenuo je.

Dulibić drži kako ta monografija predstavlja značajan kulturni doprinos, te očekuje da bi mogla biti zanimljiva širokoj kao i stručnoj publici, ali i primijenjena kao udžbenik za studije koji izučavaju problematiku nacionalnog identiteta.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina