Prof. dr. Ivan Karlić s KBF-a: ‘Ako je politika u svojoj definiciji skrb za zajedničko dobro, onda se biskupi i trebaju miješati u nju’

Foto: Sisačka biskupija

Svećenički dan Sisačke biskupije održan je u četvrtak, 7. studenoga u 10 sati u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu pod predsjedanjem biskupa Vlade Košića. Predavanje na temu „Služba biskupa u Crkvi“ održao je prof. dr. Ivan Karlić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu.

Na početku svog izlaganja Karlić se osvrnuo na sinodu biskupa održanu 2001. godine u Rimu, a koja je za temu imala ljudski i duhovni lik i profil biskupa i biskupskog služenja. Karlić je istaknuo kako je ova sinoda, ali i slične došla do zaključaka kako biskup mora po svojoj naravi odražavati lik i profil Isusa Krista, Dobrog Pastira. „Kao učitelj (navjestitelj), biskup je sluga-služitelj Evanđelja Isusa Krista. Kao upravitelj, biskup nije moćnik niti vlastodržac nego je sluga i pastir. Kao posvetitelj, biskup treba razvijati zajedništvo s narodom Božjim, sa svećenicima i redovnicima te s apostolskim kolegijem. Biskupstvo je sveta služba u koju se svečano uvodi i posvećuje nasljednike apostola, kojima Duh Sveti daruje karizme da poučavaju, posvećuju i vode kršćanske zajednice, a nekada su mogli biti i odabrani od same zajednice, ali samo po Duhu Svetome koji im daje da postaju pravi i autentični učitelji vjere, svećenici i pastiri“, rekao je predavač te je progovorio i o crkvenoj hijerarhiji upozorivši kako je tu strukturu htio sam Krist i kako je od početka bila prisutna u jeruzalemskoj zajednici, ali i kako u Crkvi nema viših ili nižih klasa nego postoje organi, kao u ljudskom tijelu, s različitim stupnjem odgovornosti.

Govoreći o biskupskoj službi i ovlastima gost je rekao kako se ona nekada svodila na službu posvećivanja i upravljanja, a dok Drugi vatikanski sabor preferira drugačiju, trodijelnu podjelu te donosi službu propovijedanja, posvećivanja i pastirsku službu upravljanja. „Ovakva podjela bolja je između ostalog i stoga što savršeno odgovara trima mesijanskim službama proroka, svećenika i kralja koje Isus Krist udjeljuje svekolikom Božjem narodu, a na poseban način posvećenim služiteljima. Tako da na temelju ove podjele upravo ‘Lumen gentium’ naširoko predstavlja i opisuje zadaće biskupa, što kasnije preuzima i nadalje razvija ‘Dekret Christus Dominus’ o pastirskoj službi. U svakom slučaju, govoreći o proročkoj službi biskupa, Sabor inzistira na navještanju Evanđelja kao na njihovoj osobitoj dužnosti. Glede svećeničke službe naglasak je stavljen na Euharistiju po kojoj neprekidno Crkva živi i raste, a čiji je biskup služitelj ‘par exellence’. Govoreći o pastirskoj službi upravljanja Sabor inzistira da autoritet nad njima povjerenim lokalnim crkvama, biskupima dolazi od Boga, a ne od pape ili biskupskog zbora, jer oni su Kristovi zamjenici i poslanici. Pri tome im se toplo preporučuje da službu upravljanja ne vrše kao moćnici ovoga svijeta kojima je autoritet instrument moći i vlasti, nego kao Krist“, ustvrdio je Karlić dodavši kako upravo služenje najmanjima i za najmanje mora biti u srcu biskupima.

Govoreći o hrvatskom episkopatu predavač je rekao kako su hrvatski biskupu znali u proteklim vremenima odgovoriti izazovima i znali su zauzeti se za prava obespravljenih. „Nastave li u tom duhu, pa i češće i otvorenije, bolje će ispunjavati svoje poslanje služenja Evanđelja i Kristu za nadu svijeta. Neki im to doduše zamjeraju i s negativnim predznakom nazivaju miješanjem u politiku, ali ako je politika u svojoj definiciji skrb za zajedničko dobro, onda se i treba miješati u nju. Osim toga, valja javno objasniti da ako se nešto ‘politički’ kaže, kaže se zbog brige i skrbi za čovjeka koji je siromašan, obespravljen, nezaposlen i nepravedno optužen. Za dobro tih kategorija ljudi treba se miješati. U tom slučaju ne radi se o politikantstvu nego o nečem sasvim drugom, vršenju svog posla služenja. Crkva je u hrvatskom narodu prevažan čimbenik i to se ne smije ispustiti iz vida. Na njoj je velika odgovornost, a onda također i na njenom vodstvu, a da se Evanđelje Isusa Krista još više ukorijeni i na našem tlu, u svakom čovjeku“, zaključio je Karlić.

Znanstveni skup povodom 500 godina otkad je Hrvatska proglašena ‘Antemurale Christianitatis’

U drugom dijelu susreta biskup Košić je izvijestio o nadolazećim događajima u biskupiji istaknuvši znanstveni skup povodom 500 godina od kako je papa Lav X. dao Hrvatskoj naziv „Antemurale Christianitatis – predziđe kršćanstva“, a koji će se održati 15. studenoga u Sisku i Hrvatskoj Dubici te proslavu desete obljetnice ponovne uspostave Biskupije, a koje će održati 5. i 7. prosinca kada će biti i đakonsko ređenje. Svoje planove i aktivnosti za buduće razdoblje predstavili su i povjerenici i voditelji pojedinih Biskupijskih ureda, a poseban osvrt dao je povjerenik za pastoral mladih vlč. Ivan Grbešić koji je sa zadovoljstvom istaknuo kako je na ovogodišnjoj akciji „72 sata bez kompromisa“ u Sisku na 25 lokacija sudjelovalo 170 mladih.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr