Saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu podržao je u četvrtak imenovanje Berislava Šipuša na dužnost ministra kulture, a kandidat za ministra odgovarao je na pitanja zastupnika i otkrio što planira napraviti u resoru do kraja mandata.
SDP-ov Željko Jovanović Šipuša je upitao što će se dogoditi s projektom Studija plesa, započetim još u mandatu prethodne vlade.
“Taj projekt sam naslijedio, a s obzirom da u obitelji imam veze s plesom, bilo mi je na srcu, ali i obveza da se to nastavi. Nova zgrada trebala bi se izgraditi u okviru Studentskog centra u Zagrebu, ali nažalost, do pokretanja svih postupaka oko izgradnje te zgrade nije došlo. Studij plesa jest pokrenut na Akademiji dramskih umjetnosti, a nadam se da će se jednog dana izgraditi i ta dvorana, jer bez nje je nemoguće raditi. Mislim da SC treba vratiti kući, to treba biti kulturni centar SC-a i studenata”, odgovorio je Šipuš.
“Mi želimo otvoriti mogućnost muzejima da postanu mjesto jačeg doživljaja i druženja”
Jasena Mesića (HDZ) zanimalo je što je s medijskom strategijom koju je, kaže, ministarstvo davno trebalo donijeti, “posebice s naglaskom na HRT i aktualne otkaze novinarkama u toj kući”.
“Ne mislim opravdavati ministarstvo i moju prethodnicu što medijske strategije još uvijek nema. Pojavio se jedan dokument u tipu znanstvenog rada, takve težine da je izgubio svoj smisao, ove godine su se pokrenule tri rasprave o strategiji, a 5. lipnja bi se od svega trebao napraviti sažetak”, kazao je Šipuš. Podsjetio je da je Ministarstvo već izrazilo žaljenje zbog otkaza na HRT-u, “jer je to ekstremno i nije dobro”.
Šipuš podsjeća i da je prošlogodišnji proračun za kulturu bio na najnižoj poziciji ikada, no ove se godine popravio, što bi trebalo osigurati realizaciju niza važnih projekata, među njima otvaranje Muzeja vučedolske kulture i Arheološko nalazište Vučedol, Prirodoslovni muzej s ornitološkom zbirkom u Metkoviću, Muzej sinjske alke, Muzejski postav Oluja 1995. u okviru Kninskog muzeja te Muzej Apoksiomena u Malom Lošinju.
Šipuš je spomenuo i Zakon o muzejima, koji bi se uskoro trebao naći u drugom čitanju. “Taj je zakon doživio raznolike interpretacije, čak i vrlo neugodne napade. Mi želimo otvoriti mogućnost muzejima da postanu mjesto jačeg doživljaja i druženja”, kazao je Šipuš, koji tvrdi kako istraživanja pokazuju da zagrebački turisti uopće ne posjećuju muzeje.
“Sve završava s novcem”
Domagoj Hajduković (SDP) budućeg ministra je upitao što planira učiniti za rock kulturu mladih, posebice u kontekstu kritika Udruge Promo, koja je Šipušu zamjerila da se novac ne dijeli i toj skupini.
“Uvijek će biti nezadovoljnih, toga sam svjestan i bio bih sretan kad bi ih bilo sve manje. Sve završava s novcem. Udruga Promo ne predstavlja sve glazbenike jer u Hrvatskom društvu skladatelja kraj mene sjede moje kolege rockeri Mrle i Hus. Ministarstvo kulture mora misliti i na rock kulturu, ali i na ostale glazbene izričaje – elektronsku glazbu, techno, etno”, tumači Šipuš. Kao ključnu poteškoću naveo je Nacionalnu strategiju te dodao kako je spreman da u taj dokument uđu i termini rock ili alternativna kultura, kako bi se financijski pomoglo i InMusic festivalu ili Terraneou.
“Tražili smo listu klubova u Hrvatskoj, nažalost ’80-ih godina ih je bilo puno više nego danas. Nedaleko od Hrvatske postoji i kategorizacija klubova, pa i kriteriji temeljem kojih se financiraju klubovi, ali želimo program, da u tim klubovima bude prisutnost hrvatskog, da su unutra mladi kreativci, i ne samo na području glazbe, nego i ostalih kulturnih djelatnosti. Tako bi mladi mogli kružiti Hrvatskom i predstavljati svoj rad”, pojasnio je Šipuš.
“Neki estradni umjetnici imaju tolike prihode da bi mogli plaćati i sebi i ostalima”
SDP-ov Damir Tomić upitao ga je planira li se ponovno povećati spomenička renta, na što je Šipuš odgovorio kako mnogi traže da se ta renta smanji. “Mi bismo bili zadovoljni da se to i ukine, ali da nam onda u proračunu nadoknade sav novac jer drugačije ne možemo obnavljati naše kulturne spomenike”, kazao je.
Laburistu Dragutinu Lesaru smeta što se zaslužnim građanima plaćaju doprinosi, iako su, kaže, neki među njima bogatiji od 60 posto radnika i za gaže dobivaju više od 10 tisuća eura.
“To radi Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika i preko 30 milijuna kuna izdvaja se za potrebe njihovih članova. Tu su prisutne dvije čudne situacije. Prva je što unutar članstva postoje oni kojima je to potrebno, koji nemaju prihod, primjerice likovni umjetnici koji moraju napuštati svoje radne prostore, atelier, jer ih ne mogu plaćati. S druge strane, neki estradni umjetnici imaju tolike prihode da bi mogli plaćati i sebi i ostalima. To se već pokušavalo srediti, ali to nije uspjelo zbog svađa između raznih udruga”, objasnio je Šipuš.
Naglasio je kako se svake godine radi analiza temeljem koje svaki umjetnik mora prijaviti svoj prihod. “Ako prelazi određenu svotu, on izlazi iz tog sustava”, rekao je.
Dodao je i kako je svjestan da ta zajednica ima raznoliko članstvo, od jako bogatih do “praktički strašnih socijalnih slučajeva”. “Pitanje je treba li to biti pomoć umjetnicima u gladovanju ili onima kojima taj novac ne treba. Sklon sam reviziji i mijenjaju okvira da se to plaća samo za one koji to sami ne mogu platiti, umjetnici su malo posebniji”, ocijenio je Šipuš.
Šipušovo imenovanje Odbor je podržao uz sedam glasova ‘za’ i dva ‘protiv’, Jasena Mesića i nezavisnog Nikole Vuljanića.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
