Spomen-ploča za fra Benedikta Čigu

Sisački biskup Vlado Košić predvodio je u nedjelju 5. listopada u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Hrvatskom Čuntiću misu za fra Benedikta Čigu, rođenog u Feričancima, gvardijana i župnika u Čuntiću od 1941. do 1943. godine, sudionika Križnog puta, ubijenog od partizana 1945. godine. Tom prigodom biskup je i blagoslovio na samostanu novopostavljenu spomen-ploču za ovog svećenika. U koncelebraciji bio je domaći župnik fra Petar Žagar, koji je na početku zahvalio biskupu na dolasku, ali i na tome što je učinio da ime fra Čige ne padne u zaborav.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U homiliji biskup je istaknuo kako današnja čitanja govore prije svega o Božjoj ljubavi prema svome narodu i prema čovjeku uopće, ali i o čovjekom odgovoru tj. ne odgovoru na tu ljubav. „U današnjem Evanđelju Isus se obraća glavarima svećeničkim i starješinama narodnim, ali im govori u prispodobi vinograda kojeg gospodar iznajmljuje vinogradarima, a oni misle da je to njihovo pravo, njihova imovina i ne žele polagati račune, niti dati urod gospodaru vinograda. Shvatili su ti glavari svećenički i starješine narodne da je Isus govorio o njima kako odbijaju Božje poslanike i proroke, a na kraju i samoga Sina Božjega žele ubiti. Vidimo u ovoj slici kako nasilje raste, oni ne priznaju gospodstvo gospodara vinograda i njegovo pravo na imovinu, nego je prisvajaju. Uvijek je to tako. Ako se želi nešto tuđe prisvojiti onda se poseže za nasiljem. Evo i u Domovinskom ratu ovdje je vladalo nasilje kada su tuđinci htjeli zauzeti naše. Nas istjeraše, naše popališe. To je bilo ogromno nasilje koje je uvijek tu kada se poseže za onime što nekom ne pripada, što je tuđe, a što se želi uzeti kao svoje. Tako su na kraju ove prispodobe, kaže Isus, ubili i gospodareva sina, a to je upravo On koji ima pretrpjeti samu smrt.  On govori tim starješinama narodnim da oni srljaju u to nasilje, da žele nasilje nad njime jer ne priznaju Gospodara čija je baština ono što je njima povjereno, a nije to njihovo vlasništvo“, rekao je biskup te dodao kako bismo tu prispodobu mogli primijeniti i na sve nas, na svakog pojedinca. „Bog nam je darovao ovu našu zemlju, našu Domovinu, darovao nam je i Crkvu i tolika dobra, a dajemo li mi prave plodove ili se izrodio taj naš urod u vinjagu?“

U nastavku biskup je podsjetio na život ubijenog fra Benedikta istaknuvši kako je njegov život završio mučenički samo s 30 godina života. „Bilo je to teško vrijeme, vrijeme u kojem se prijetilo nasiljem baš kao što se to dogodilo i u Domovinskom ratu. To je nasilje pogodilo i fra Benedikta Čigu. To da je katolički svećenik i da je pripadao hrvatskom narodu bilo je dovoljno da ga zadesi ista sudbina kao i tolike tisuće naših sunarodnjaka, vjernika katolika, koji su pred nasiljem pobjegli, sklonili se, otišli u Austriju misleći da će ih zaštiti saveznici, a koji su ih onda protiv svih konvencija predali onima koji su ih progonili. Razoružana vojska, mnoštvo civila, žene i djeca, staraca, svećenika bilo je u tim kolonama smrti koje su išle mjesecima od Bleiburga. Sjetimo se Kočevskog Roga, Hude jame, Tezna, sjetimo se Maceljske šume, gdje je ubijeno oko 12 000 ljudi. Kakve su to strahote koje su se dogodile našem narodu, ali one se danas događaju! Nažalost još uvijek tu su među nama nositelji te iste zatorne ideologije, koja je odnijela tolike  živote, a koja se i danas nameće te prijeti da zavlada zauvijek Hrvatskom. Koliko smo mi toga svjesni? Molimo zagovor i pomoć hrvatskih mučenika da se konačno oslobodimo tog terora da više nikada ne upravlja našim sudbinama, već da živimo u istini i slobodi“, upozorio je na kraju biskup Košić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.