Danas slavimo Kuzmu i Damjana, dvojicu svetaca i mučenika, omiljenih među vjerničkim pukom od davnina.
O njima stoljećima kruže mnoge legende, po kojima su bili braća blizanci i liječnici koji su uvijek liječili besplatno (zbog toga su prozvani anargyroi, nepotkupljivi).
Arapskog podrijetla, rođeni su u III. stoljeću i školovani u Siriji. U Crkvi se štuju od IV. stoljeća, pored ostalog u gradu Kyrosu, u sjevernoj Siriji, gdje im je već u V. stoljeću posvećena crkva.
U VI. stoljeću slavni bizantski car Justinijan podigao je nad njihovim relikvijama u Carigradu veličanstvenu baziliku. Središte njihovog štovanja nalazilo se i u Egeji, u rimskoj pokrajini Ciliciji (danas Turska), gdje su djelovali i pretrpjeli mučeništvo. Bili su jednako popularni i na kršćanskom Istoku i na Zapadu pa su im crkve podizane u mnogim gradovima (Rim, Jeruzalem, Egipat, Mezopotamija).
Kao liječnici svojim su milosrđem i brojnim čudotvornim ozdravljenjima obratili mnoge ljude na kršćanstvo. Za Dikolecijanovih progona prefekt Cilicije Lysias podvrgnuo ih je oko godine 287. okrutnim mukama, a potom im je odrubljena glava.
S njima su pogubljena i trojica njihove mlađe braće.
Omiljeni su i u našim krajevima, posebice u Dalmaciji, često puta upravo kao zavjetni sveci.
Primjerice, samo u Dubrovačkoj biskupiji sv. Kuzma i Damjan zaštitnici su Lastova, Donjoj Vrućici na Pelješcu, u Točioniku u Dubrovačkom primorju…
Kako su postali zaštitnici Lastova?
Sveti Kuzma i Damjan zaštitnici su Lastova gdje im je posvećena župna crkva. Župna crkva sagrađena je ili proširena u razdoblju od 1469. do 1479. godine na ruševinama starije crkve iz 11. stoljeća. U početku je to jednobrodna crkva, današnji središnji dio, koji su sagradili domaći, dubrovački, i korčulanski majstori zidari i klesari, da bi joj u 16/17. stoljeću bile nadograđene i pobočne lađe. Posvećena je 19. ožujka 1692. godine. Crkva je trobrodna, nalazi se u središtu sakralnog pentagona. Tijekom povijesti to je zborno mjesto lastovske zajednice. Sakristiju je dogradio zidar Marić 1545. godine.
Zvonik je početkom drugog svjetskog rata na inicjativu i zalaganje don Romana Gerichievicha, a pod rukovodstvom poduzetnika Petra Trojkovića rastao zahvaljujući plebiscitarnom odazivu lastovskog pučanstva. Zvonik je građen kamenom ubranim u „kavama“ Laza i Kolača a oblikovali su ga klesari B. Lavolpicella, A. Maričević, A. Čihoratić, L. Lešić, dok su kamene trifore naručene u Korčuli. Blagoslov zvonika obavljen je ljeta 1942. godine nakon što su zvona iz trijema postavljena na nova visoka postolja.
Crkva je obnovljena 1996. godine.
Lastovci su u Rimu u prvoj polovici 17. stoljeća nabavili sliku Sv. Kuzme i Damjana – vrhunski rad jednog od najboljih tadašnjih rimskih slikara Giovannia Lanfranca. Sliku su nabavili preko Lastovca don Antuna Bogdanovića-Deodatija.
Knez Andrija Baseli potvrdio je 28. veljače 1633. godine da je don Anton Bogdanović-Deodato na Lastovo poslao šest slika te da su postavljene na glavni oltar u župnoj crkvi. I Slikar Lanfranco je isplaćen najprije za tri manje slike Boga Oca, sv. Jeronima i sv. Josipa, a potom za svetog Kuzmu i Damjana.
Svake godine mjesto Lastovo 26. rujna slavi svoje zaštitnike. Na taj dan u mjesto pristižu brojni gosti, među kojima je najviše onih koji su nekad davno tu ostavili svoju djedovinu radi odlaska za boljim sutra.
Za svetog Kuzmu i Damjana berba bi uglavnom bila pri kraju, grožđe se donjelo i preradilo u konobama pa se djeci pjevalo:
Sveti Kuzma i Damjan
stavi vino u badanj
iz badnja u bačvu
za dat djeci pogaču,
a da im djeca ne plaču.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
